Sa Himalaja sišli do vojvođanskih njiva: Svi pričaju o Nepalcima koji beru duvan i kornišone, evo šta srpski domaćini kažu o radnicima sa "krova sveta"!
Strani sezonski radnici sve su prisutniji na vojvođanskim njivama.
Strani sezonski radnici sve su prisutniji na vojvođanskim njivama. Dolaze posredstvom licenciranih agencija za zapošljavanje stranih radnika koje, u dogovoru s poslodavcima, biraju i upućuju sezonske radnike u poljoprivredna gazdinstva. Gazdinstva im obezbeđuju smeštaj, ponegde i hranu, a plaćaju im satnicu od 500 do 600 dinara, koliko košta i na domaćem tržištu rada.
Svake godine broj stranih radnika se povećava, što se dovodi u vezu s tim da su stranci zadovoljni uslovima koje im obezbeđuju ovdašnja gazdinstva, ali i time što domaći poljoprivrednici nemaju zamerke na njihov rad i ponašanje.
Ima i primera gde su stranci zaposleni u našim fabrikama, a u slobodno vreme rade po nekoliko sati u obližnjim selima na berbi voća i povrća, da bi više zaradili i poslali novac porodicama.
U Gospođincima kod Novog Sada, poznatom po vrednim povrtarima, najviše se strani radnici angažuju na berbi kornišona. Prva grupa sezonaca iz Azije stigla je pre četiri-pet godina iz Uzbekistana i Tadžikistana.
Ove sezone došli su, takođe iz Azije, ali s Himalaja iz Nepala, gde u gazdinstvu Lazara Đukića beru krastavce – kornišone od početka juna do kraja sezone.
Đukić za „Dnevnik“ hvali njihov odnos prema radu i prirodu karaktera. Dogodine će, kaže, uposliti duplo više radnika. Već mesec dana beru krastavce i nijedan nije odsustvovao s posla ni dan.
– Mirni su, umereni i povučeni ljudi, ponešto već znaju srpski, a ukoliko zatreba u sporazumevanju, koristimo mobilne telefone – naglasio je Đukić.
Povrtar je za njih obezbedio dve velike kuće, opremljene električnim uređajima i nameštajem, i ekonoma koji ih snabdeva namirnicama, a oni kuvaju.
Ne jedu svinjetinu, ali zato svakodnevno imaju mesni obrok od druge vrste mesa.
– Iako imaju obezbeđen prevoz od kuće do njive, najčešće idu peške. Verovatno zato što su naučili da hodaju, pošto dolaze iz planinskog predela u blizini Himalaja. Njihove žene ne koriste veš-mašine, već peru na ruke – kazao je Đukić.
– Umereni su u svemu i posle rada u polju igraju odbojku. Napravili su odbojkaški teren, a ja ću im obezbediti uslove da mogu da igraju fudbal – kazao je Đukić.
U gazdinstvu Jelene Vičik iz Hrtkovaca duvan prvi put ove godine beru radnici iz Nepala, koji su ga tek u Sremu videli i naučili kako se bere i skladišti u sušaru.
– Preporodili smo se otkako oni idu na njivu. Nemamo problema kakve smo imali s našim sezonskim radnicima, koji traže pare unapred, svađaju se u kući i u centru sela, neće svaki dan da rade pod izgovorom da su umorni i neispavani – navela je naša sagovornica.
Medijalna plata u Nepalu 215 evra
Čak 14 sati traje let da bi se prešla razdaljina od Nepala do Srbije. Ali kada je novac u pitanju, udaljenost ne postoji.
Nepalcima treba svega nekoliko dana rada u poljoprivredi da bi ovde zaradili svoju prosečnu platu od 220 do 240 evra. Medijalna zarada u ovoj azijskoj zemlji je oko 215 evra i pokriva 40 do 50 procenata troškova života jedne osobe, što Nepalce navodi na masovni odlazak na rad u druge zemlje.
– Čuli smo od poljoprivrednika iz Golubinaca i Kukujevaca za njihova iskustva i angažovali Nepalce i nismo se pokajali. I dogodine ćemo gledati da istu grupu ljudi angažujemo. Divni su, mada smo se i mi potrudili da im smeštaj bude udoban kao što je i u našim kućama.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.