Kralj atleta sa severa Bačke
Od 1896. godine, kada su na inicijativu Pjera de Kubertena u Atini obnovljene Olimpijske igre, svake četvrte godine najbolji sportisti sveta
se sastaju i odmeravaju snage boreći se za prestižna olimpijska odličja. Ime Francuza Kubertena je ubeleženo zbog toga zlatnim slovima u istoriji svetskog sporta.
Ipak, u tom belom svetu malo je poznato da je Olimpijada održavana i desetak godina pre obnavljanja Igara u Atini, a organizovali su je braća Vermeš, u to vreme poznati veleposednici na Paliću ! „ Sportski život na Paliću, u periodu od 1880. do 1914. godine, slobodno možemo nazvati zlatnim dobom palićkog sporta, jer su na Paliću održavane sportske manifestacije, koje je ragistrovala celokupna sportska javnost”, navodi istoričar i profesor fizičke kulture dr Branko Mrkić u svojoj knjizi „Počeci sporta na tlu Vojvodine“. „Na tim takmičenjima u velikom broju učestvovali su najistaknutiji sportisti Evrope, a u isto vreme su se na njima potvrđivali i dokazivali vrhunskim sportskim rezultatima prvi sportisti i takmičari sa teritorije Vojvodine.”
Profesor Mrkić dalje podseća na to da su braća Vermeš – Lajoš, Nandor i Bela, osnovali prvo gimnastičko društvo „AĆILLES-EGYLET“. Zahvaljujući tome, a i valikom zalaganju entuzijaste, kasnije mecene, takmičara i sportskog funkcionera, najstarijeg brata, dr Lajoša, u pomenutih gotovo četvrt veka organizuju velika mađunarodna sportska takmičenja koja su u javnosti dobila naziv „Palićke olimpijade“. Prvo takmičenje je održano 26. avgusta 1880. godine.
Na prvoj Palićkoj olimpijadi održana su takmičenja u rvanju i atletici, odnosno skoku u dalj i bacanje kugle, da bi već na sledećoj, 1881, učestvovali i bokseri, mačevaoci, sprinteri i trkači na 200 metara, kao i maratonci u hodanju na 7 kilometara… Program takmičenja se menjao svake godine, a broj takmičara stalno povećavao. Palićka olimpijada je bila toliko značajna da su prema njoj određivali termine održavanja sličnih trakmičenja u Beču i Budimpešti. To dokazuje da se olimpijski duh na ovoj teritoriji javio pre no što je obnovljena Olimpijada u Atini.
Ponesen prvim uspesima Palićke olimpijade Lajoš Vermeš, u to vreme bogati veleposednik, uložio je velika sredstva u izgradnju novih olimpijskih objakata. Već 1884. je izgrađena takmičarska staza elipsastog oblika u dužini 250 metara a oko nje su podignute tribine – „zatvorena arena“ – prve te vrste u ovom delu Evrope.
Takmičarima se pridružuju plivači, veslači, velosipedisti (biciklisti) ili vozači „gvozdenih paripa“, bacači diska, takmičari u jedrenju na vodi i ledu… Samo za izgradnju nove biciklističke staze, opsega 500 metara, Vermeš je potrošio milion forinti a podigao je i novi hotel u kojem su učesnici takmičenja imali besplatan smeštaj. Umeo je tih leta Palić da privuče i preko 10.000 gledalaca, što je za ono vreme bio nedosanjan san i za gradove poput Beča i Pešte.
Istovremeno sa razvojem sporta na severu Bačke je i fotografija našla plodno tlo. Otvarani su prvi profesionalni fotografski ateljei . Imućniji su se amaterski bavili fotografijom pa je i bogati Lajoš Vermeš nastojao da svoja životna zadovoljstva ispunjava fotografisanjem. Zahvaljujući fotografijama iz tog vremena imamo sjajna svedočanstva i o Palićkoj olimpijadi, njenim osnivačima, učesnicima, pobednicima, trofejima…
Sve se to može danas videti u bogatim zbirkama Muzeja Vojvodine u Novom Sadu, Gradskog muzeja u Subotici i mnogim drugim muzejima i arhivama, u našoj kao i u zemljama u okruženju iz kojih su svojevremeno, krajem 19. veka, sportisti dolazili da se takmiče na Palićkoj olimpijadi.
Borivoj Mirosavljević