Sredstvo protiv komaraca najbolji lek
Virus Groznice Zapadnog Nila, pre nekoliko dana, odneo je u Srbiji ovog leta, prvu žrtvu. B. D. (56) iz Bele Crkve zaražen ovim virusom, preminuo je 13. avgusta na Klinici za infektivne i tropske bolesti
Kliničkog centra u Beogradu. Da je reč o virusu Groznice Zapadnog Nila, laboratrijski je potvrđeno, saopštio je Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. Kako zdravstvene vlasti kažu, kod još jedne osobe je dijagnostikovano prisustvo ovog virusa, ali razloga za brigu, posebno paniku, nema.
Da je tako upućuju i podaci iz našeg okruženja. Prema informacijama kojima raspolaže Institut za javno zdravlje Srbije, do početka avgusta ove godine u zemljama Evropske unije registrovano je šest slučajeva obolevanja od Groznice Zapadnog Nila, i to u Italiji četiri, Bugarskoj jedan i Rumuniji jedan. Van granica Evropske unije, u Izraelu, registrovana su tri slučaja oboljevanja.
Treba da znamo da Groznica Zapadnog Nila sezonsko oboljenje, koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti prenosilaca, a to su komarci. Na osnovu iskustava iz okolnih i naše zemlje, prvi oboleli se otkrivaju uglavnom u drugoj polovini jula, a najveći broj obolelih osoba registruje se tokom avgusta i septembra. Glavni prenosilac je Culedž pipiens, vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas, a glavni rezervoar zaraze su različite vrste ptica u kojima se virus održava, dok je čovek slučajni, odnosno slepi domaćin, jer se infekcija virusom Zapadnog Nila sa njega dalje ne prenosi.
Da ne treba paničiti govori sledeća zdravstvena statistika kada je reč o ovom virusu. Od 80 do 90 odsto inficiranih virusom Zapadnog Nila nema nikakve simptome i znake bolesti. Kod malog procenta zaraženih osoba, 10 do 20 odsto, simptomi podsećaju na oboljenje slično gripu, s naglom pojavom povišene telesne temperature, glavoboljom, bolom u grlu, leđima, mišićima, zglobovima, umorom, blagim prolaznim osipom i limfadenopatijom.
Kod kod 0,2 odsto obolelih mlađih od 65 godina, i kod dva odsto pacijenata preko 65 godina života javlja se aseptični meningitis ili encefalitis, i pacijenti završavaju u bolnici. Simptomi su glavobolja, ukočen vrat, stupor (tupost), dezorijentisanost, koma, tremori, konvulzije, slabost mišića i paraliza. Nakon preležane infekcije često dolazi do razvoja dugotrajnog umora, gubitka pamćenja, teškoće prilikom hodanja, mišićne slabosti i depresije. Smrtnost je veća kod starijih osoba, naročito kod osoba koje imaju više od 75 godina života.
Najbolja zaštita je upotreba repelenata (sredstava koja odbijaju komarce) na otkrivenim delovima tela prilikom boravka na otvorenom, nošenje odeće koja pokriva noge i ruke, a poželjna je komotna, jer komarci mogu da ubodu kroz pripijenu odeću. Preporučuje se i izbegavanje boravka na otvorenom u vreme perioda najintenzivnije aktivnosti komaraca a to je u sumrak i u zoru. Koliko je god to moguće, treba izbegavati područja s velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.
V. C.