Ako nema dugova, za kompanije ima kupaca
To je u razgovoru sa šefom misije MMF-a Džejmsom Rufom najavio srpski ministar privrede Goran Knežević. Po njegovim rečima, Ministarstvo privrede uputilo je Vladi Srbije predlog zaključka kojim bi se postupak privatizacije pokrenuo do 31. marta. Ministar Knežević ističe da
postoje investitori zainteresovani za ta preduzeća.– Rešavanje pitanja tih preduzeća umnogome bi i rasteretilo fiskalni sistem Srbije, ali i doprinelo većem usmeravanju kapaciteta razvojnim aktivnostima naše zemlje – istakao je Knežević, dodajući da je prioritet rada tog ministrstva rast privatnog sektora i poboljšanje privrednog ambijenta.
Javni poziv za privatizacionog savetnika za MSK je u toku, a zainteresovani ponuđači mogu se prijaviti do 10. marta. Očekuje se da će do kraja meseca biti izabran onaj koji predloži najbolji model privatizacije te hemijske fabrike. On će, po najavi, imati rok od šest meseci za predočavanje modela privatizacije MSK-a, ali odmah po raspisivanju javnog poziva čulo se da za strateško partnerstvo ili kupovinu te fabrike ima više zainteresovanih: pominju se kompanije iz Kine, Nemačke, Japana, Turske, Kazahstana i Rusije.
Pančevačka „Azotara” spasla se stečaja kroz Unapred pripremljeni plan reorganizacije, ali su je neplanirani i iznenadni kvarovi i gubici naterali da smanji plate svih zaposlenih 25 odsto da bi uspela da do juna ispuni ono na šta se obavezala. Neplanirani gubitak od 100 miliona dinara – umesto 40.000 tona amonijaka kupcima je isporučeno 50 odsto manje – šteta je koju sada valja nadoknaditi jer ako nema dobiti, nema ni novca za plate, a to dovodi u pitanje zarade čak 900 radnika.
Vlada Srbije je prošle godine osnovala Radnu grupu koja je dala uslove pod kojima „Azotara” može poslovati i obaveze koje treba da ispunjava, ali ona ima i zadatak da traži odgovarajući model privatizacije, odnosno strateškog partnera, da bi ta kompanija nastavila rad.
Država je pred kraj prošle godine neplanirano preuzela 100 miliona evra duga „Petrohemije” NIS-u, ali je još ostalo starih dugova koji bi morali biti izmireni do polovine ove godine.
Nezavanično se pominje da je Vlada Srbije uspela da se dogovori s NIS-om o načinu vraćanja tog duga pa se očekuje da ta pančevačka firma od juna počne da radi bez dugova. Planirano je da se 105 miliona evra, koliko još „Petrohemija” duguje NIS-u, isplati zaključno s 2019. godinom, ali i da NIS poveća učešće u rafineriji u rasponu od 22 do 34 odsto. Na taj način bi država rešila stare dugove „Petrohemije” koja sada posluje uspešno i koja ima tekući plus u poslovanju od oko 60 miliona evra, a toliko nije imala u protekle dve decenije.
Fiskalni savet Srbije je u analizi buyeta i Fiskalne strategije za ovu godinu ukazivao upravo na dugove tih javnih preduzeća, ističući da su izvesni buyetski troškovi nereformisanog javnog sektora pre svega državnih preduzeća. Bez dugova državnih preduzeća, tvrde u FŠ-u, deficit opšte države ove godine iznosio bi oko 35 milijardi dinara, a s njima raste na čak 75 milijardi. Uz sve to, već nekoliko godina zaredom buyet dodatno, mimo plana, preuzima plaćanje obaveza javnih i državnih preduzeća i državnih banaka.
LJ. Malešević
Nereformisana preduzeća „poješće” ostvarenu uštedu
Najava rešavanja sudbina velikih državnih preduzeća koja imaju ogromne stare dugove je dobra za srpsku ekonomiju jer su problemi nerefomisanih javnih i državnih preduzeća preveliko opterećenje za javne finansije Srbije. Zato njihovo rešavanje mora biti prioritet jer, u suprotnom, troškovi buyeta za ta preduzeća „poješće” druge ostvarene uštede, a domaće finansije ostaće ranjive na bilo koji spoljni šok.