VOJVOĐANSKI BISER DOBIJA NOVO RUHO Za restauraciju izdvojeno preko 50 MILIONA dinara, dvorcu u Kulpinu sledi zaslužena obnova
KULPIN: Velikom dvorcu u Kulpinu uskoro sledi obnova, a investiciono održavanje te građevine od istorijskog i arhitektonskog značaja koštaće gotovo 50,7 miliona dinara, s PDV-om.
Konzervatorsko-restauratorske i građevinsko-zanatske radove, koji će trajati šest meseci, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture poverio je beogradskim preduzećima „Jadran“ i „Alp inženjering“.
Kako se iz specifikacije objavljene na Portalu javnih nabavki može primetiti, predviđeno je, između ostalog, obijanje fasadnih površina i novo malterisanje te sanacija zidova.
Drveni elementi tavanice iznad ulaznog trema biće zamenjeni, a na spisku radova je i restauracija oštećenih elemenata ornamentalne plastike, venaca i profila, prozora, prozorskih klupica, drvenih zastakljenih vrata, kao i prozorskih rešetki. Tu je i pokrivanje kupole bakarnim limom i izrada dekorativnih kapica, te nove opšivke i okapnice od bakarnog lima.
Nadstrešnica iznad vrata na severnoj fasadi biće popravljena, a fasade obojene visoko paropropusnim, kvalitetnim bojama. U planu je izrada staze od granitnih kocki, oblaganje stepenika teracom preko betona i popločavanje površina klinker opekom.
Deo kompleksa u Kulpinu je i manji dvorac, a oba objekta u parkovskom okruženju sagrađena su za plemićku porodicu Stratimirović, jednu od prvih srpskih porodica koja je stekla plemstvo u austrijskoj carevini. Krajem 19. veka pa do nacionalizacije 1945. vlasnici poseda su Dunđerski, a naslednici te porodice zahtevaju da im se oduzeta imovina restitucijom vrati i postupak je još uvek u toku.
Današnji izgled Veliki dvorac dobio je posle rekonstrukcije 1912. godine, po projektu arhitekte Momčila Tapavice. Zgrada je sa ulične strane prizemna, a sa dvorišne spratna, dok glavnom fasadom dominira uzdignut portik sa stepeništem, prilaznim rampama i četiri para jonskih stubova.
Pogodan za filmove
Osim turista, nesvakidašnji ambijent kompleksa u Kulpinu privlači domaće ali i strane filmadžije, pa su u dvorcu snimane serije „Sva ta ravnica», „Jagodići”, „Senke nad Balkanom” i „Santa Maria dela salute”, kao i deo serijala „Velikani srpske Vojvodine”.
Tu je sniman i krimi-triler „Gavran” 2012. godine, po delu čuvenog pisca Edgara Alana Poa.
Iznad krovnog venca je atika sa ornamentisanim pravougaonim poljima i vazama na uglovima. Po tri bočna prozora, ukrašena su polurozetama sa figurama orlova. Sa dvorišne strane, na spratu je veranda petougaone osnove, koja je pokrivena petodelnom kupolom na kaneliranim stubovima.
Kompleks sa dva dvorca i parkom je kao kulturno dobro zaštićen 1970. godine, a 1991. proglašen za spomenik kulture od velikog značaja.
Posle rekonstrukcije 1912. godine, na Velikom dvorcu je u nekoliko navrata urađena delimična restauracija i konzervacija, a pre nekoliko godina je zbog lošeg stanja, rekonstruisan krov.
Projekat “Dvorci i velelepna zdanja Vojvodine – raskošni čuvari istorije“ realizuje Dnevnik Vojvodina press doo, a sufinansira Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajedicama. Stavovi u podržanom projektu ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.