Kladionice ne ljube oporezovani tiket
Ljubiteljima sportske prognoze koji ovih dana popunjavaju tikete u kladionicama sreća možda bude i naklonjena, ali poreznici definitivno nisu.
Od početka ovog meseca svako ko u kladionici ostvari dobitak od 11.000 dinara treba da plati porez. Stopa oporezivanja je 20 odsto, a u osnovicu, pored dobitka, ulazi i novac koji je igrač uložio da bi ostvario dobit. Ova novina vezana je za početak primene izmena i dopuna Zakona o porezu na dohodak građana od 29. decembra prošle godine. Primena je počela 1. februara.
Pomenutog nameta oslobođeni su, međutim, dobitnici u kazinima i na raznim mašinama za igru tipa “Blek džek”. Ovakav nejednak tretman ozlojedio je vlasnike kladionica. Predali su Narodnoj skupštini Srbije predlog za brisanje člana 83 koji je oporezovao dobitak na kladionicama. Peticiju je potpisalo 100.000 građana. Pored toga Udruženje priređivača igara na sreću smatra da je samo njihov porez u suprotnosti sa članovima 82 i 84 Ustava Republike Srbije koji garantuju otvoreno i slobodno tržište i jednak pravni položaj svih subjekata na tržištu. Kladioničari očekuju da se Skupština i/ili Ustavni sud izjasne o tome.
Tek, dok se oni ne izjasne, izgleda da se ovi čalnovi Zakona o porezu na dohodak građana neće primenjivati, bar ne od strane kladioničara. S druge strane, država ima svoje argumente. Sličan način oporezivanja primenjuje se, pojašnjavaju poreznici, u Hrvatskoj i Makedoniji. Ali i svi tamošnji učesnici u klađenju su takođe nezadovoljni. I u Crnoj Gori je uvedena slična poreska mera, ali je nakon protesta ukinuta.
Kako god, od početka ovog meseca kladioničari svojim klijentima koji su dostigli poresku osnovicu isplaćuju čist dobitak. Kao prvo, kladioničari smatraju da ih primena spornog poreskog propisa dodatno opterećuje. Najpre, da bi mogli da naplate porez morali bi da obuče jednog ili više radnika da to rade. Uz to, morali bi da imaju odgovarajući softver koji bi bio programiran da oporezuje dobitak koji pređe 11.000 dinara.
Igrači koji redovno traže sreću u kladionicama takođe nisu zadovoljni ovom promenom. U slučaju da je na pojedine utakmice kvota niska i iznosi 1,10 za uloženu sumu od 100 evra dobitak bi bio 110, a kada se odbije porez 88. Pošto u poresku osnovicu ulazi i uplata dobitak može biti i manji. To zači da bi igrač dobio manje nego što je uložio bez obzira što je pogodio. Zato prekaljeni igrači već najavljuju da će preći na klađenje u inostranstvu putem interneta ili da će u domaćim kladionicama uplaćivati više tiketa sa manjim pojedinačnim dobicima kako ne bi došli u opasnu poresku zonu .
Šta i kako planira dalje Udruženje priređivača igara na sreću? Ove sedmice to je bilo gotovo nemoguće saznati. U Londonu se održavao Međunarodni sajam klađenja. Zato ni članovi UPIS-a, a ni vlasnici većih kladionica nisu bili u mogućnosti da daju komentar. Listom su bili na studijskom putovanju.
Većina ljudi koji kladionice zaobilaze u širokom luku verovatno smatra da se oko svega ovoga preterano diže prašina .Treba da znaju da su igre na sreću značajne za poreznike. Kod nas milion ljudi jednom nedeljno uplati tiket. Minimalni ulog je 20 dinara. U jednoj kladionici se dnevno uplati između 100 i 2.000 tiketa. U Srbiji ima 1.800 uplatnih mesta. Procene govore da igrači koji popunjavaju tiket veruje da im pored sreće novac može doneti i znanje o jačini timova ili saznanje o rezultatima.
Bilo bi dobro da ovom problemu država pažljivo pristupi. Jer podaci govore da Srbija zbog nelegalnih igara na sreću godišnje gubi 50 miliona evra. Povećavati ovu sumu nije razborito. Posebno što već i sami igrači imaju rezervnu varijantu.
Dušanka Vujošević