Skoro svi putevi vode u Beograd i Vojvodinu
U Srbiji je tokom 2020. godine 109.747 ljudi promenilo prebivalište; odnosno trajno se preselilo iz jednog u drugo mesto, a prosečna starost ljudi koji su promenili prebivalište je 34,7 godina.
Sa stanovišta ekonomske aktivnosti, 60 odsto migranata su izdržavana lica, 32 odsto su aktivna lica, dok je udeo lica sa ličnim prihodom osam odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Za muškarce koji su promenili prebivalište je starosni prosek 35,2 godine, a za žene 34,4 godine. Najviše osoba se selilo iz jedne u drugu opštinu ili grad unutar iste oblasti (37,2 odsto), a najmanje iz jednog u drugo naselje u okviru iste opštine ili grada (25,7 odsto).
Posmatrano po regionima, Beogradski region i Region Vojvodine su u 2020. godini imali pozitivan migracioni saldo. Najveći broj migratornih kretanja ostvaren je na teritoriji Beogradske oblasti i to 43.428 (39,6 odsto) doseljenih lica i 38.562 (35,1 odsto) odseljena lica. Beogradska, Južnobačka, Severnobačka, Nišavska i Južnobanatska oblast su ostvarile pozitivan migracioni saldo.
U Zapadnobačkoj oblasti migracioni saldo lane je bio minus 292 jer se za toliko više ljudi odselilo nego što se doselilo. Tačnije 1.999 ljudi je otišlo; a 1.707 se doselilo.
Južnobanatska oblast ima 3.363 doseljenih, 3.292 odseljenih i pozitivan saldo 71 novih žitelja.
Južnobačka oblast je privukla 11.620 novih žitelja; dok se 10.122 ljudi odselilo; te je pozitivan saldo 1.498.
Severnobanatska oblast je u minusu od 109 stanovnika jer se 1.562 ljudi doselilo, a 1.671 odselilo.
Lakše do posla, školovanja, napretka u karijeri
- Migracije stanovništva iz manje razvijenih područja u razvijenija uobičajena je u svim zemljama, pa i u Srbiji, ali, nažalost, u našoj zemlji ta pojava je uzela maha i traje već oko dve decenije - kaže predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojovidni Goran Milić. - Na taj korak uglavnom se odlučuju mladi ljudi koji u razvijenije sredine dolaze ili zbog posla ili veće mogućnosti da se zaposle nego u sredinama iz kojih dolaze. Zato su i najčešći izbor za preseljenje iz sela u grad Beograd, Novi Sad i drugi veći gradovi u kojima je industrija razvijena. Stanovnika na selu je sve manje jer se od poljoprivrede teško živi, a posledica toga je da mladi ljudi svoju egzistenicju vide u većim sredinama koje nude veće mogućnosti i za posao, ali i školovanje, napredak u karijeri...
Severnobačka oblast ima 2.089 doseljenih, 2.002 odseljenih i pozitivan migracioni saldo od 895 novih stanovnika.
Srednjobanatska oblast je u minusu od 318 žitelja - 1.790 ljudi se lane odselilo, a 2.108 je otišlo.
U Sremskoj oblasti broj doseljenih lica isti je kao i broj odseljenih (migracioni saldo iznosi nula). Tačnije, 4.139 ljudi je otišlo, a isto toliko je došlo.
U periodu od 2016. do 2020. godine jedino je Beogradski region kontinuirano imao pozitivan migracioni saldo, koji je na godišnjem nivou iznosio prosečno oko 6.500 ljudi.
Region Vojvodine u poslednjih pet godina beležio negativnu vrednost migracionog salda samo u 2016. godini.
Najveća pozitivna vrednost migracionog salda zabeležena je 2020. godine i iznosi 937. Region Šumadije i Zapadne Srbije je u periodu od 2016. do 2020. godine konstantno imao veći broj odseljenih u odnosu na doseljena lica. Migracioni saldo je negativan i prosečno godišnje iznosi oko 3.900.
Region Južne i Istočne Srbije u periodu od 2016. do 2020. godine takođe je imao negativnu vrednost migracionog salda, koja prosečno godišnje iznosi oko 300.
D. Mlađenović