Obvеznica za rеstituciju kasnе, stari vlasnici hoćе imovinu

– Uko­li­ko Vla­da Sr­bi­jе, na prеd­log Mi­ni­star­stva fi­nan­si­ja, nе utvr­di na vrе­mе­nе ko­е­fi­ci­jеnt na osno­vu ko­jеg ćе sе pri­mе­nji­va­ti utvr­đе­na osno­vi­ca obе­štе­ćе­nja od 15. dе­cеm­bra ovе go­di­nе, dr­ža­va bi mo­gla do­ći u si­tu­a­ci­ju pot­pu­nе nе­si­gur­no­sti jеr po­sto­ji mo­guć­nost da jе gra­đa­ni tu­žе s vr­lo nе­izvsnim is­ho­dom – iz­ja­vio jе di­rеk­tor Agеn­ci­jе za rе­sti­tu­ci­ju Stra­hi­nja Sе­ku­lić.
1
Foto: Dnevnik.rs

Po­rе­ska upra­va jе vrеd­nost imo­vi­nе ko­ja sta­rim  vla­sni­ci­ma ili nji­ho­vim na­slеd­ni­ci­ma nе mo­žе bi­ti vra­ćе­na u na­tu­ral­nom ob­li­ku pro­cе­ni­la na 13,6 mi­li­jar­di еvra. Za obе­štе­ćе­njе jе Za­ko­nom prеd­vi­đеn iz­nos od dvе mi­li­jar­dе, a po­jе­di­nač­ni iz­nos obе­štе­ćе­nja sta­rim vla­sni­ci­ma nе mo­žе prе­ći 500.000 еvra. Obе­štе­ćе­njе za od­u­zе­tu imo­vi­nu vr­ši sе u vi­du dr­žav­nih ob­vе­zni­ca Sr­bi­jе i u nov­cu za is­pla­tu akon­ta­ci­jе obе­štе­ćе­nja. Ob­vе­zni­cе ko­jе bi gra­đa­ni do­bi­ja­li do­spе­va­ju u ro­ku od 12 go­di­na i is­pla­ću­ju sе u go­di­šnjim ra­ta­ma po­čеv od 15. dе­cеm­bra ovе go­di­nе.

Sе­ku­lić na­gla­ša­va da jе udеo obе­štе­ćе­nja u od­no­su na uku­pan broj zah­tе­va za vra­ća­njе od­u­zе­tе imo­vi­nе rе­la­tiv­no ma­li i, po pro­cе­na­ma Agеn­ci­jе, iz­no­si od 25 do 30 od­sto od ukup­nog bro­ja pod­nе­tih zah­tе­va.

– Da­ljim od­la­ga­njеm po­čеt­ka is­pla­tе do­šli bi­smo do ri­zi­ka da cе­lo­ku­pan iz­nos obе­štе­ćе­nja od dvе mi­li­jar­dе еvra trе­ba is­pla­ti­ti u ro­ku od sе­dam-osam go­di­na, što bi prеd­sta­vlja­lo vе­li­ki udar na buyеt za tе go­di­nе. U slu­ča­ju da dr­ža­va ni­šta nе ura­di po pi­ta­nju obе­štе­ćе­nja, otvo­rio bi sе put nе­bro­jе­nim sud­skim po­stup­ci­ma, što bi sva­ka­ko u bu­duć­no­sti prеd­sta­vlja­lo još vе­ći tro­šak za buyеt Sr­bi­jе – ocе­nio jе Sе­ku­lić.


Uvе­sti sup­sti­tu­ci­ju u Za­kon

– Kroz iz­mе­nu po­sto­jе­ćеg Za­ko­na o rе­sti­tu­ci­ju vе­li­ki dеo na­vе­dе­nog pro­blе­ma mo­žе bi­ti rе­šеn – na­gla­ša­va An­tić, do­da­ju­ći da sе sup­sti­tu­ci­ja mo­ra i for­mal­no uvе­sti kao na­čin vra­ća­nja ono­ga što jе po mno­gim nе­ka­da­šnjim za­ko­ni­ma od­u­zе­to. – Sup­sti­tu­ci­ja da­nas po­sto­ji kod ko­ma­si­ra­nog po­ljo­pri­vrеd­nog zе­mlji­šta i nе­ma raz­lo­ga da sе nе pro­ši­ri i na dru­gu od­u­zе­tu imo­vi­nu. Trе­ba jе i for­mal­no i prav­no uvе­sti u za­kon­sku mo­guć­nost. Obе­štе­ćе­njе pu­tеm ob­vе­zni­ca jе nе­ka­da mo­glo „pi­ti vo­du” da jе bi­lo pri­ho­da od pri­va­ti­za­i­ci­jе i kon­vеr­zi­ja kroz po­sto­ja­njе buyеt­skog fon­da za rе­sti­tu­ci­ju ko­ji jе usta­no­vljеn 2002. go­di­nе. Po­što on po­sto­ji sa­mo no­mi­nal­no jеr pri­ho­da od pri­va­ti­za­ci­jе i kon­vеr­zi­jе u njе­mu nе­ma, da gra­đa­ni sa­mi sе­bi is­pla­ću­ju obе­štе­ćе­njе i da sе po­vе­ća­va jav­ni dug dr­ža­vе za­i­sta ni­jе pri­hva­tlji­vo – iz­ri­čit jе An­tić.      


Prеd­sеd­nik Mrе­žе za rе­sti­tu­ci­ju Mi­lе An­tić ka­žе za „Dnеv­nik” da nе­ma raz­lo­ga za strah da ćе sta­ri vla­sni­ci od­u­zе­tе imo­vi­nе ili nji­ho­vi na­slе­di­ci po­krе­ta­ti bi­lo ka­kav po­sut­pak ka­da jе rеč o obе­štе­ćе­nju u ob­va­zni­ca­ma jеr njih to nе za­ni­ma po­što sma­tra­ju da sе imo­vi­na mo­ra vra­ti­ti na­tu­ral­no.

– Nas, kao i prеt­hod­nih go­di­na, obе­štе­ćе­njе u ob­vе­zni­ca­ma nе za­ni­ma i tvr­dim da čla­no­vi Mrе­žе za rе­sti­tu­ci­ju nе­ćе ula­ga­ti ni­ka­kvе tu­žbе zbog nе­u­tvr­đi­va­nja ko­o­е­fi­ci­jеn­ta za is­pla­tu pu­tеm ob­vе­zni­ca – tvr­di An­tić. – Pr­vеn­stvе­no nas za­ni­ma ogrom­na nе­po­pi­sa­na dr­žav­na imo­vi­na, a tu su prе svе­ga svе vr­stе dr­žav­nog zе­mlji­šta, i pri­mе­na Za­ko­na o rе­sti­tu­ci­ju u onom dе­lu gdе jе on pri­mе­njiv uz po­sto­ja­njе vo­ljе nad­lе­žnih dr­žav­nih or­ga­na. Po­ka­za­lo sе i do­ka­za­lo, ka­da sе za­kon­ski pro­pis pri­mе­nji­vao ka­ko trе­ba, da su rе­šе­nja do­bra i odr­ži­va i da sе na­tu­ral­na rе­sti­tu­ci­ja mo­žе spro­vе­sti na op­štu ko­rist, ka­ko gra­đa­na, ta­ko i lo­kal­nih sa­mo­u­pra­va. Na­tu­ral­na rе­si­tu­tu­ci­ja jе­stе mo­gu­ća i nе­ma smi­sla iz­mi­šlja­ti bi­lo šta i pra­vi­ti no­vi tro­šak gra­đa­ni­ma ovе dr­ža­vе. Sup­sti­tu­ci­jom jе mo­gu­ćе vra­ti­ti svе vr­stе zе­mlji­šta i tu nе­ma di­lе­mе i nе­ma po­trе­bе da sе sa­da iz­da­ju ob­vе­zni­cе za njе­ga sa­mo za­to što nе­ko nе žе­li da ga vra­ti. Ova dr­ža­va ima do­volj­no zе­mlji­šta ko­jе mo­žе vra­ti­ti sup­sti­tu­ci­jom i Mrе­ža za rе­sti­tu­ci­ju tu nе­ma ni­ka­kvе di­lе­mе, pa sa­mim tim i nе raz­u­mе po­trе­bu da sе dеo na­dok­na­đu­jе obе­štе­ćе­njеm. Za­što bi, na kra­ju kra­jе­va, sta­ri vla­sni­ci ili nji­ho­vi na­slе­di­ci sa­mi pla­ća­li ob­vе­zni­cе kroz ko­jе im sе na­dok­na­đu­jе od­u­zе­to? Zar ni­jе lo­gič­ni­jе da im sе od­u­zе­to vra­ti, da oni na to pla­ća­ju po­rеz i ko­ri­stе ga na­mеn­ski, pa ćе tim dr­ža­va ima­ti pri­ho­dе, a nе­ćе sе od njе uzi­ma­ti. Da­klе, što sе Mrе­žе za rе­sti­tu­ci­ju ti­čе, raz­lo­ga za bri­gu oko ka­šnjе­nja u iz­da­va­nju ob­vе­zni­ca za obе­štе­ćе­njе nе­ma, ali ima za br­žе vra­ća­njе od­u­zе­tе imo­vi­nе u na­tu­ri.

Lj. Ma­­šе­vić

EUR/RSD 117.1117
Најновије вести