UZ ODLAZAK MATIJE DEDIĆA (1973 – 2025), UVEK DRAGOG GOSTA NOVOG SADA Život uz crno-bele dirke
Iznenada je životnu i muzičku scenu napustio jedan od najpriznatijih džez pijanista sa ovih prostora, kompozitor i aranžer Matija Dedić.
Rođen je 2. marta 1973. godine u Zagrebu, gde je završio Srednju muzičku školu „Vatroslav Lisinski“. Okružen muzikom, uz roditelje, legende jugoslovenske scene – Gabi Novak i Arsena Dedića – već sa pet godina počeo je da na klaviru svira klasičnu muziku.
Tokom kasnijeg školovanja osvojio je mnoštvo nagrada na raznim takmičenjima bivše velike države, da bi posle završene srednje muzičke škole 1991. u Gracu upisao džez akademiju. Istovremeno, privatne časove imao je kod Johna Taylora, Hala Galpera, Billa Dobinsa i Barrya Harrisa. Po diplomiranju vraća se u Zagreb i ubrzo stiče veliki ugled na hrvatskoj i regionalnoj muzičkoj sceni.
Tokom tih godina svira sa vlastitim sastavom pod nazivom Boliers Quartet, sa kojim prati velike džez muzičare kao što su Benny Golson, Kenny Burrell, Roy Haynes, José Feliciano … U to vreme nastupa sa Tamarom Obrovac i njenim kvartetom, a pred novi milenijum osniva i sopstveni trio koji izvodi njegova autorska dela. U godinama koje su usledile piše muziku za televiziju i pozorište, nastupa sa popularnim muzičarima kao što su Zoran Predin, Džiboni, Masimo Savić, Oliver Dragojević, kao i sa svojim roditeljima...
Svirao je u gotovo svim zemljama Evrope kao i u SAD, Argentini, Brazilu, u Africi, na festivalima u Novom Sadu (Nomus i Novosadski džez festival), Kopenhagenu, Štokholmu, San Sebastijanu… i to sa velikim muzičkim imenima kao što su Boško Petrović, Alvin Queen, Martin Drew, Marc Murphy Band, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean Louis Rassinfosse, Tomi Emanuel, Lenny White, Kendrick Scott, Jim Madison, Jeff Ballard, Vicente Archer, Buster Wiliams, Larry Grenadier, Salvatore Maiore, Bojan Zulfikarpašić, Vasil Hadžimanov...
Album posvećen preminulom ocu, „Matija svira Arsena“, iz 2015. godine proglašen je najboljim i istovremeno je bio najprodavaniji album u Hrvatskoj, a kritičari su saglasni da se radi o jednom od najboljih instrumentalnih dela na ovim prostorima poslednjih dvadesetak godina. Velika je Matijina ostavština i to se, kako veli i kritičar Aleksandar Dragaš, ne bi smelo zaboraviti, a onima koji su cenili njegov rad ostaje žal što nikada nećemo čuti sve ono što bi ovaj vrhunski muzičar i umetnik još komponovao, aranžirao, odsvirao i snimio.