Umetnici sa više talenata
Časopis za književnost, umetnost i kulturu “Naš trag” iz Velike Plane, izdaje istoimeno društvo, u suizdavaštvu sa tamošnjim kulturnim institucijama -Bibliotekom, Teatrom i Domom kulture.
Verovatno i ta činjenica utiče na /poželjnu i očekivanu/ šarolikost sadržaja .
Uvodni deo oktobarske sveske posvećen je Vidi Ognjenović, umetnici sa više talenata. Njen pogled na život i stvaralaštvo, uopšteno govoreći, osvetljen je kroz dva intervjua: “Čoveku je dužnost da pre svega bude dobar” naslov je razgovora koji je vodila Gordana Mašić, a intervju pod naslovom “Pisci i čitaoci” potpisuje Gorica Zarić.
O zbirci priča Vide Ognjenović “Živi primeri” pisali su Mladen Vesković (“Male drame svakodnevice”) i Dragan Babić (“Humani materijal za naglu promenu: nekoliko zapažanja o zbirci “Živi primeri”) i Ljiljana Gajović (“Aristokratska vitalnost žanra”). U pozorišni opus Ognjenovićeve zavirila je Gordana Smuđa, uz konstataciju da to nije ni lako, a ni dosadno. U tekstu po naslovom “Lijepo proklijasmo na ovu vodurinu”, Smuđa zaključuje:
- Uz književne, pozorišne i sve druge nagrade, ipak se čini da je Ognjenovićeva dala mnogo više nego što je (nagrada) dobila. Samo glumice i glumci koji izlaze sa klase ove profesorke na Akademiji u Novom Sadu to potvrđuju. Jedna posebno važna nagrada, mašna je na delu neobične umetnice - Svetska nagrada za humanizam (2012).
Na pozornici i u književnosti Vide Ognjenović suočavamo se sa idejom da za sve nas još ima neke šanse da se očovečimo.O prozi Stanislava Krakova piše Mirko Demić, a o Danilu Kišu Milan R. Simić. Milica Kandić bavi se romanom Gorana Petrovića “Sitničarnica kod srećne ruke”, a Nataša Drakulić romanom Ota Horvata “Sabo je stao”.
Odlomke nove proze u “Našem tragu” objavili su Đorđe Pisarev (“Avanture gospodina Arkularisa na plovidbi duž obala reke Ko”) i dvoje savremenih makedonskih pisaca - Lidija Dimkovska (“Rezervni život”) i Duško Rodev (“U očekivanju Nobelove nagrade”). Tu su i stihovi jednog domaćeg i dva inostrana autora: Gojka Božovića, Maram al Masri - sirijske pesnikinje koja živi u Francuskoj i Arkadijuš Franje - poljskog književnika.O umetnosti stripa mogu se pročitati dva zanimljiva teksta: “Rip Kirbi” Aleksa Rejmonda ili priča o uspešnom “drugom činu” američkog života” Dragana Stošića i “Zagonetna Luna” Ilije Bakića.
R. Lotina