OBELEŽAVAMO SVETOG ZAHARIJA I PRAVEDNU JELISAVETU Sutra nikao pred decom ne radite ovo U MIRU PROVEDITE PRAZNIK RODITELJSKE LJUBAVI
Srpska pravoslavna crkva 18. septembra obeležava praznik posvećen svetim pravednicima Zahariji i Jelisaveti, roditeljima Svetog Jovana Krstitelja.
Ovaj dan u narodu važi za posebno značajan, naročito među roditeljima koji se mole za zdravlje i zaštitu svoje dece.
Ko su bili Zaharija i Jelisaveta
Prorok Zaharije je bio sveštenik iz levitskog, odnosno Aronovog plemena, poznat po pobožnosti i pravednom životu. Njegova supruga Jelisaveta, takođe potekla iz svešteničke loze, dugo nije mogla da ima dece. U to vreme, neplodnost se smatrala velikom sramotom i bolešću duše i tela.
Upravo u dubokoj starosti, dok je Zaharija služio u jerusalimskom hramu, ukazao mu se arhangel Gavrilo sa radosnom, ali i zapanjujućom vešću — da će dobiti sina. Zaharija je, sumnjajući u mogućnost toga, ostao nem – sve do dana kada mu se dete rodilo i kada je napisao na daščici: „Jovan mu je ime“. Tada mu se jezik razvezao, a on započeo hvalospev Bogu.
Beg od zlog cara i Božija zaštita
Kada je car Irod naredio masovno ubijanje muške dece u Vitlejemu, kako bi sprečio dolazak prorokovanog Mesije, pokušao je da ubije i malog Jovana. Jelisaveta, u strahu za život svog sina, bežala je kroz pustinju, tražeći spas. Prema narodnom predanju, kada su vojnici bili blizu, ona je zavapila:
"Goro Božja, primi majku s detetom!"
I stena se otvorila, sakrila ih u pećinu, a iz nje je izvirala voda i nikla palma – znak Božje brige.
Zaharija, koji nije želeo da otkrije gde mu je žena sa detetom, pogubljen je u hramu. Krv mu se, prema predanju, zgrušala na mermeru i ostala kao večni svedok Irodovog zločina.
Jelisaveta je preminula 40 dana kasnije, a mali Jovan je, uz pomoć anđela i Božje promisli, odrastao u pustinji do svog javnog delovanja na reci Jordan.
Narodna verovanja i običaji
Ovaj praznik nosi snažnu poruku roditeljske ljubavi, vere i nade. Zbog toga se veruje da je Zaharije i Jelisaveta dan kada roditelji treba da se pomole Bogu za svoju decu - njihovo zdravlje, sigurnost i blagoslov u životu.
Veruje se u narodu da su ovo neki od običaja koji roditelji treba da isprate za ovaj praznik:
Roditelji na ovaj dan pale sveću za zdravlje dece.
Majke poste ili se uzdržavaju od teških reči i dela, kako bi deca bila zaštićena od nesreće.
Mnoge porodice odlaze u crkvu i uzimaju osvećenu vodu.
Veruje se da se na današnji dan ne izgovaraju ružne reči u prisustvu dece.
Praznik se ne obeležava kao crveno slovo, ali je duboko ukorenjen u narodnom predanju i molitvenoj praksi.
Telegraf