SRBI NE MENJAJU NAVIKE KADA JE LETOVANJE U PITANJU Najtraženiji Grčka, Turska i Crna Gora
Interesovanje građana Srbije za letnje aranžmane dosta je veliko, a tradicionalno najtraženije destinacije su Grčka, Turska i Crna Gora, iako su cene u odnosu na prošlu godinu više za pet do 15 odsto – kaže direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić.
- Tradicionalno, najposećenija i najznačajnija je pre svega Grčka, gde i ove godine očekujem gotovo milion naših turista da boravi, zatim Crna Gora, Turska, Egipat, Tunis, Španija, Italija, Bugarska, Hrvatska. Ima tu i manjih destinacija koje se iz godinu u godinu pojavljuju, kao što je, recimo, Albanija ili Kipar, gde takođe borave naši turisti, ali ne u tako velikom broju.
Seničić kaže da statistika, međutim, pokazuje da je oko 10 odsto manje prodatih aranžmana nego prošle godine.
- Moramo da imamo u vidu da postoje određene društvene okolnosti trenutno u našoj zemlji koje ne pogoduju putovanjima. Određeni broj škola nije radio i još uvek se ne znaju tačni datumi kada će se škola završiti, kada će biti prijemni ispit i to svakako utiče na odluke roditelja kada će se putovati na more. Verujem da, ako se situacija stabilizuje u narednih 15 do 20 dana, ipak možemo dostići nivo koji je bio prethodne sezone - kaže Seničić.
Po njegovim rečima, cena apartmanskog smeštaja u Grčkoj za četvoročlanu porodicu u junu iznosi od 400 do 450 evra. U sezoni je to duplo, između 850 i 1.000 evra.
- U predsezoni, a to je ono što sve češće naši putnici koriste, kraj maja pa do 10. ili 15. juna i od kraja avgusta do kraja septembra, cene su značajno niže i možemo otići u Grčku sa sveobuhvatnim prevozom i smeštajem u apartmanima i za 150 evra po osobi - dodaje.
Osvrćući se na uvođenje ETIAS sistema za ulazak u zemlje šengena, rekao je da tu nema novih vesti i da on još neće biti uveden.
- Nema od ETIAS-a ništa ove godine, ni E-Sistema. To su dva sistema o kojima se priča već godinama da će biti uvedeni, ali još uvek nisu. Odloženo je njihovo uvođenje sigurno do oktobra ove godine. Putujemo ove sezone kao što smo putovali i ranije. Ima puno tehničkih problema koji moraju da se reše - kaže on.
Sedam top destinacija
Prema najnovijim podacima internet pretrage, sedam destinacija su trenutno najguglanije i najpoželjnije za letnju sezonu 2025. godine. To su Turska, Grčka, Malta, Italija, Egipat, Portugal i Kipar. Sudeći prema tim pretragama, putnici su pokazali veliko interesovanje za mesta na Mediteranu. Prisutan je rastući trend za velnes, ali i avanturistička putovanja, a sve popularniji su Sardinija i Ikarija zbog svoje jedinstvene ponude.
Kako kaže, zbog okolnosti u zemlji imamo značajan pad rezervacija za naredni period i da će se tek u junu videti prava slika koliko će to uticati na turističku industriju. Dodaje da smo očekivali do 20 odsto veći broj gostiju iz inostranstva, ali da okolnosti u zemlji negativno utiču na broj stranih turista.
- Takva je situacija, nažalost, i u narednih mesec ili dva prema bukinzima i informacijama koje smo dobili iz hotela. Isto tako vidimo da se smanjio broj rezervacija i da ima veliki broj otkaza kada je reč o rent-a-car kompanijama. To nam govori da je jedan dobar deo poslovnih putovanja otkazan, jer to su oni gosti koji su nam najznačajniji i koji najviše novca troše. Neke manje manifestacije i kongresi su takođe otkazani - kaže Seničić.
Po njegovim rečima, ipak nas posećuju gosti iz okruženja, ali da ima gostiju i iz Turske, Bugarske i Rusije, kao i Kine.
- Imamo pad gostiju, recimo, iz Izraela, koji gotovo i ne dolaze u prethodne dve ili tri godine. Imamo neka tržišta koja polako stagniraju i to i jeste razlog zbog čega treba biti pomalo oprezan i zabrinut i nastaviti sa promocijom Srbije, jer osim što nam ljudi sad trenutno ne dolaze, urušava se slika jedne sigurne destinacije, a to je ono što može dugoročno da bude problem Srbiji - ukazuje Seničić.
Trenutna situacija u zemlji, kako kaže, negativno utiče i na našu industriju, jer se ne realizuje veliki broj đačkih putovanja. To utiče na unutrašnji promet u Srbiji u velikoj meri, pogotovo za one objekte koji nisu na komercijalnom tržištu, nego koji žive pre svega od dečjeg i omladinskog turizma. Dodaje da se zbog toga što određen broj škola nije radio ne realizuju ekskurzije i postoji zarobljen novac roditelja koji su te ekskurzije platili.