IMA 102 GODINE ALI I DALJE ŽIVI KAO MLAD! Profesor, VOZI AUTO, drži predavanja, BEZ TABLETI smanjio rizik od smrti za 75% (VIDEO)
U 102. godini, profesor nutricionizma Džon Šarfenberg i dalje svakodnevno vozi automobil, drži predavanja širom sveta i inspiriše jednostavnom, ali snažnom porukom: zdravlje i dugovečnost ne dolaze iz tableta ili skupih tretmana, već iz svakodnevnih svesnih izbora.
Profesor u 102. godini svaki dan vozi automobil: "Smanjio sam rizik od smrti za 75 odsto bez uzimanja tableta"
Diplomac Harvarda i globalno priznat stručnjak za ishranu, dr Šarfenberg tvrdi da zdrav stil života može da smanji rizik od prevremene smrti i do 75 odsto. U godinama kada se većina ljudi suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima ili gubi pokretljivost, ovaj američki profesor ostaje aktivan, priseban i nezavisan. Njegova tajna? Vegetarijanska ishrana, svakodnevno kretanje i izbegavanje ključnih faktora rizika.
"Nisu potrebni lekovi za prevenciju srčanih bolesti, dijabetesa ili moždanog udara. Potreban je ispravno proživljen život", navodi on.
Prema njegovim rečima, jednostavna, prirodna vegetarijanska ishrana, bez ultraprerađenih namirnica, može da smanji rizik od srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa i do 80 odsto.
Zelena salata - tajno oružje protiv starenja
U središtu njegove ishrane nalazi se iznenađujuće jednostavna namirnica: zelena salata. Profesor svakodnevno konzumira lisnato povrće bogato vitaminima A i C, za koje kaže da značajno utiče na dužinu života.
"Oni koji svakodnevno jedu salatu, imaju znatno manji rizik od prevremene smrti", kaže on.
Međutim, upozorava i na grešku koju mnogi prave: salatu treba jesti jednostavno, bez teških preliva i nezdravih dodataka.
"Ne treba poništavati koristi prirode veštačkim sosom", upozorava.
Izbegnite ove faktore rizika za dug život
Na nedavnom predavanju, profesor Šarfenberg je izdvojio sedam faktora koji značajno povećavaju rizik od prevremene smrti i ponudio konkretna rešenja kako ih izbeći:
Duvan i alkohol - najštetnije supstance. "Nijedna količina alkohola nije bezbedna", tvrdi on.
Fizička neaktivnost - nedostatak kretanja negativno utiče na srce i mozak. "Dnevno kretanje, posebno između 40. i 70. godine, ključno je".
Višak kilograma - ozbiljan rizik, ali i mršave osobe su u opasnosti ako su neaktivne.
Ishrana bogata mesom i šećerom - izbegavanje ovih namirnica je presudno za prevenciju hroničnih bolesti.
Zasićene masti - njihovo smanjenje značajno umanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Povišen holesterol - može da se kontroliše biljnom ishranom.
Povišen krvni pritisak - tihi neprijatelj kojeg treba pratiti i držati pod kontrolom, naročito posle 50. godine.
"Ne možemo da kontrolišemo svoju genetsku osnovu, ali možemo da kontrolišemo šta jedemo, kako živimo i šta izbegavamo. Dugovečnost nije slučajnost, to je izbor", zaključuje profesor.