Tinejdžeri proglasili novu „državu” na Dunavu između Srbije i Hrvatske: NIJE LIBERLAND, VEĆ GAPLA
Posle Liberlanda, na spornom području uz Dunav između Srbije i Hrvatske pojavila se još jedna samoproglašena „mikrodržava” – Gapla. Kako piše nemački „Zidojče cajtung”, reč je o projektu koji je pokrenula grupa tinejdžera, a njihova „država” prostire se, kako tvrde, na 205 hektara zemlje na koju „niko ne polaže pravo”.
Jedan od osnivača, Vajat Bek, predstavlja se kao tinejdžer koji je sa 17 godina osnovao sopstvenu državu i čak bio pozvan da govori pred Ujedinjenim nacijama. Ipak, kako navodi list, on nikada nije kročio na teritoriju koju naziva svojom državom.
Gapla, međutim, već ima simbole i obeležja državnosti: pasoše, registarske tablice, zastavu i internet stranicu. Njen zvanični naziv je Federalna država Gapla, a na sajtu se navodi da je cilj ove samoproglašene zajednice jačanje „mira i harmonije” među narodima, kao i stvaranje „moderne i inovativne nacije”.
Autor teksta u „Zidojče cajtungu” mikrodržave posmatra kao neobičnu mešavinu političkog eksperimenta, filozofske igre i internet-projekta. One, kako se navodi, kroz istoriju nisu uvek nastajale samo kao šala, već su ponekad bile umetnički, ideološki ili ekonomski poduhvati.
Kao primeri se pominju Elgaland-Vargaland, mikrodržava koju su švedski umetnici zamislili kao prostor u kom svako može biti kralj, ali i NSK država, koju je 1992. proglasio slovenački umetnički kolektiv Nova slovenska umetnost. Ta „država” nije imala fizičku teritoriju, ali je stekla simbolične pristalice u različitim delovima sveta.
Šta je Liberland
Liberland je samoproglašena mikrodržava na spornom području uz Dunav, između Srbije i Hrvatske. Proglašen je 2015. godine, uz tvrdnju osnivača da se nalazi na zemlji koju ne potražuje nijedna država. Njegovi promoteri predstavljaju ga kao „najslobodniju zemlju na svetu”, zasnovanu na minimalnoj državnoj upravi, niskim porezima i blokčejn tehnologiji. Liberland nije međunarodno priznat i na tom području ne postoji klasično naseljena država sa institucijama kakve imaju priznate zemlje. Ipak, kao internet-zajednica i politički eksperiment privukao je pažnju libertarijanaca, kripto-zajednice i medija širom sveta.
Prema oceni nemačkog lista, mikrodržave mogu biti i pokušaji stvaranja zona slobodne trgovine, prostora za poreske eksperimente, ofšor poslove, kriptovalute ili internet-zajednice koje žele da isprobaju kako bi izgledala država bez klasične birokratije.
Posebnu pažnju u tekstu zauzima pitanje granice između Srbije i Hrvatske. Obe države priznaju da je granica vezana za Dunav, ali se ne slažu u tome gde ona tačno prolazi. Pošto je reka tokom decenija menjala tok, nastala su mala sporna područja na koja pravo polažu obe zemlje, ili ih, prema tumačenjima osnivača mikrodržava, ne potražuje nijedna.
Upravo takvi prostori postali su privlačni za projekte poput Liberlanda i Gaple. Ipak, „Zidojče cajtung” zaključuje da je u ovim slučajevima teritorija često manje važna od simbolike: „države” prvo nastaju kao grupni razgovori na Diskordu, a „diplomatija” se vodi na Reditu i drugim internet-forumima.
Gapla ima i sopstvenu kriptovalutu, ali njeni osnivači tvrde da im je važnija razmena ideja nego novac. Bek navodi i da im se javila kompanija povezana sa MrBeast-om, najpoznatijim svetskim jutjuberom, sa pitanjem kako može da se uključi u projekat.
Nemački list Vajata Beka opisuje kao veoma ambicioznog mladog čoveka, koji u biografiji navodi da je razvijao test inteligencije, platformu za ocenjivanje škola, tehnološki Jutjub kanal i elektronske knjige, između ostalog i o osnivanju država. Autor ga poredi sa tipom preduzetnika iz ranih dana tehnološke industrije, u kojima se mešaju idealizam, ambicija, samopromocija i vera da se ceo sistem može ponovo izmisliti.
Ironija, međutim, nije izostala. „Zidojče cajtung” na kraju primećuje da su odlazak Beka i dvojice „Gapljana” na Forum mladih EKOSOK-a pri UN finansirali preko Gapljanske organizacije za predstavljanje, koju plaća Vlada Gaple. Drugim rečima, zaključuje list, „presipanje novca” već funkcioniše kao i kod velikih država.