ČUVA VID, PAMĆENJE I KOSTI, ŠTITI OD RAKA Divlja biljka zlata vredna počinje da raste već krajem februara
Krajem februara počinje sezona vlašca, jedne od najlekovitijih biljaka iz prirode.
Za nekoliko dana počinje sezona vlašca — divljeg crnog luka, odnosno biljke zlata vredne.
Iako mnogi vlašac rado koriste kao dodatak salatama, jer ima blagu aromu crnog luka, ova samonikla biljka iz porodice alijuma (mladi crni luk, praziluk) ima brojne zdravstvene koristi.
Vlašac je bogat vitaminima C, A i K, vitaminom B8, a od minerala gvožđem, fosforom, kalcijumom, kalijumom i magnezijumom. Njegova lekovita svojstva slična su kao i kod ostalih vrsta luka.
Prevencija raka
Sprovedeno je više studija koje ukazuju na to da alijumi, uključujući i vlašac, mogu pomoći u prevenciji ili borbi protiv raka.
Određena jedinjenja prisutna u vlašcu, uključujući sumporna jedinjenja, mogu sprečiti rast i širenje kancerogenih ćelija u organizmu. Iako su ta istraživanja još u ranoj fazi, postoji čitav niz studija koje ukazuju na isto — da vlašac i druge biljke iz porodice alijuma mogu doprineti prevenciji raka.
Prevencija osteoporoze
Vlašac je bogat vitaminom K, koji ima ključnu ulogu u održavanju gustine kostiju. Naučnici trenutno ispituju koliko su suplementi vitamina K efikasni u lečenju osteoporoze, iako se u pojedinim delovima Azije već koriste kao deo terapije. Vitamin K se preporučuje u detinjstvu i ranom razvoju kako bi se unapredila gustina kostiju tokom života, a namirnice koje sadrže vitamin A, poput vlašca, mogu doprineti smanjenju rizika od razvoja osteoporoze u kasnijem dobu.
Poboljšanje pamćenja
Vlašac sadrži i holin i folat. Svaka od ovih supstanci pojedinačno povezuje se sa unapređenjem kognitivnih funkcija. Istraživanja pokazuju da odrasle osobe koje unose više namirnica bogatih holinom postižu bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti, dok se nizak nivo holina dovodi u vezu sa povećanim rizikom od razvoja Alchajmerove bolesti.
Folat, odnosno folna kiselina, proučavan je u vezi sa kognitivnim poremećajima, ali i poremećajima raspoloženja. Kombinacija holina i folata u vlašcu može doprineti boljem pamćenju i smanjenju rizika od razvoja stanja poput demencije i Alchajmerove bolesti.
Čuva vid
Vlašac je bogat karotenima (lutein i zeaksantin) koji su direktno odgovorni za smanjenje oksidativnog stresa u očnom sistemu. Prema studijama, doprinose odlaganju pojave katarakte i mogu pomoći u usporavanju ili sprečavanju makularne degeneracije.
Olakšava varenje
Alil sulfidi i druga organska jedinjenja u vlašcu pružaju slične koristi organizmu kao i beli luk, odnosno olakšavaju tegobe sa varenjem.
Takođe ima prirodna antibakterijska svojstva koja mogu da eliminišu širok spektar bakterija, posebno onih iz porodice salmonele.
Poboljšava zdravlje srca
Vlašac sadrži organsko jedinjenje alicin, koje prema istraživanjima može da smanji nivo „lošeg“ holesterola i pomogne u snižavanju krvnog pritiska.
Bogat je i kvercetinom, koji se dovodi u vezu sa smanjenjem rizika od ateroskleroze, moždanog udara i srčanog napada.
Jača imunitet
Vlašac je bogat vitaminom C i može doprineti jačanju imunog sistema stimulisanjem proizvodnje belih krvnih zrnaca. Prema istraživanjima, podstiče i proizvodnju kolagena, koji je važan za stvaranje novih krvnih sudova, ćelija i tkiva.
Nutritivna vrednost
Pošto se vlašac najčešće koristi kao dodatak jelima, nutritivne vrednosti računaju se na osnovu jedne supene kašike.
Jedna supena kašika sadrži:
1% preporučenog dnevnog unosa vitamina A
2% preporučenog dnevnog unosa vitamina C
Jedna supena kašika svežeg vlašca sadrži:
Kalorije: 1
Masti: 0 g
Holesterol: 0 mg
Natrijum: 0 mg
Ugljeni hidrati: 0 g
Proteini: 0 g
Na šta obratiti pažnju
Vlašac se uglavnom konzumira u manjim količinama kao dodatak jelima. Umerena upotreba je bezbedna, ali prekomerna konzumacija može izazvati bol u stomaku i probleme sa varenjem.
Kako pripremiti vlašac
Vlašac ima blag, ljutkast ukus, između belog i crnog luka. Najbolje je koristiti ga svežeg.
Najčešće se sitno secka i posipa po gotovom jelu, ali može se koristiti i u većim količinama, sirov ili termički obrađen.
Predlozi:
posuti preko hleba
iseckati i propržiti s mlevenim mesom
dodati preko pečenog krompira
umešati u puter
ubaciti u svežu salatu
Vlašac počinje da raste u proleće, kada temperature pređu 5 stepeni Celzijusa. Prvi izdanci javljaju se u martu ili aprilu, u zavisnosti od klime. Biljka je višegodišnja i svake godine daje nove izbojke.