NE TREBA VAM SKUPA KOZMETIKA Ove namirnice deluju kao čisti retinol
Lokalna primena retinola može da napravi čuda kada je u pitanju popravka oštećenja na koži.
Međutim, ne morate da jurite za skupim kremama i serumima – retinolom se možete tapacirati iznutra ukoliko odaberete pravu hranu, piše RTS.
Retinol, aktivni oblik vitamina A, smatra se magičnom supstancom protiv starenja kada je u pitanju zaglađivanje bora, čišćenje akni i saniranje oštećenja od sunca.
- Ishrana igra važnu ulogu u zdravlju i izgledu naše kože. Postoje studije koje potvrđuju da povećan unos vitamina pomaže koži i u periodu starenja i kod akni - kaže sertifikovani dermatolog Dendi Engelman sa Menhetna.
Potrebno je samo znati kako da pravilno iskoristite vitamin A u ishrani da biste pomogli svojoj koži da bude zdravija i lepša. Vitamin A je rastvorljiv u mastima i ključan za zdravo telo.
- Ljudsko telo ne proizvodi vitamin A, pa ga moramo unositi kroz ishranu i negu kože. Retinol, kao i drugi retinoidi, derivat je vitamina A. Kada se nanese lokalno na kožu, pretvara se u retinoičnu kiselinu, aktivni oblik vitamina A u telu - objašnjava dr Engelman.
Kada je u pitanju ono što jedemo, vitamin A dolazi u dva oblika: u formi retinola, koji se nalazi u hrani životinjskog porekla, i karotenoida, koji se dobijaju iz hrane biljnog porekla i naknadno se pretvaraju u vitamin A prilikom varenja.
- Odgovarajući unos vitamina A pomaže u održavanju zdrave kože, kose i noktiju. Vitamin A igra ulogu u regulisanju proizvodnje sebuma i obnove ćelija, što je važno za održavanje zdrave barijere kože (uključujući i kožu glave) i normalizacije ciklusa rasta kose. Ovaj vitamin je takođe neophodan za sintezu keratina, koji je ključna materija za izgradnju proteina neophodnih za kosu i nokte - precizirao je dr Engelman.
Iako od vitamina A možemo imati brojne koristi, treba znati koliko nam je potrebno, kako i kada ga koristiti, poručuju stručnjaci.
Namirnice bogate vitaminom A
Petnaest namirnica bogatih vitaminom A: - 85 grama džigerice (posebno goveđe ili pileće), zadovoljiće dnevne potrebe organizma za vitaminom A; - 1 šolja mlečnih proizvoda poput mleka obogaćenih vitaminom A, oko 185 mikrograma; - 1/2 šolje dinje, oko 135 mikrograma; - 1 veliko tvrdo kuvano jaje, 75 mikrograma; - 85 grama lososa, oko 60 mikrograma; - 1/2 šolje sirove šargarepe, oko 460 mikrograma; - 1/2 šolje spanaća, oko 570 mikrograma; - 1/2 šolje sirove crvene paprike, oko 120 mikrograma; - 1 slatki krompir (batat) sa korom, zadovoljiće dnevne potrebe organizma za vitaminom A; - porcija blitve, oko 55 mikrograma; - 5 sušenih kajsija, oko 65 mikrograma, - dve breskve, oko 24 mikrograma i 1 mango, oko 115 mikrograma.
Preporučena dnevna doza vitamina A variraju u zavisnosti od životne dobi, pola i zdravstvenog stanja (u trudnoći i tokom perioda dojenja, potrebe se takođe menjaju). Prema preporukama Majo klinike, odrasli muškarci treba da uzimaju 900 mikrograma, a odrasle žene 700 mikrograma vitamina A dnevno.
Važno je napomenuti da telu nisu potrebne velike količine vitamina A svakog dana, ali je redovan, uravnotežen unos neophodan za održavanje prave ravnoteže i sprečavanje nedostataka ove važne materije.
Važno je napomenuti, kaže dr Engelman, da preterani unos većih količina hrane bogate vitaminom A zapravo može biti veoma toksično za ljudski organizam, što dovodi do stanja poznatog kao hipervitaminoza.
- Ovo može dovesti do brojnih neželjenih i potencijalno opasnih nuspojava – uključujući, ironično, narušenu i nezdravu kožnu barijeru i gubitak kose. Stoga je veoma važno izbegavati prekomerni unos vitamina A i razgovarati sa svojim lekarom kako biste utvrdili koja ishrana je najbolja za vas - poručuje dr Engelman.