ŠTA ZAISTA POMAŽE KOD PREHLADE A šta je bacanje novca i rizik po zdravlje
Obična prehlada jedna je od najčešćih, ali i najupornijih zdravstvenih tegoba, jer je mogu izazvati različite virusne infekcije sa sličnim simptomima kao što su curenje nosa, kašalj, bol u grlu, glavobolja i povišena temperatura.
Kako objašnjava dr Džek O’Horo, specijalista za zarazne bolesti iz klinike „Mejo“, čak i kada bi postojao lek ili vakcina za jedan virus, ostali bi i dalje izazivali bolest. Upravo zato ne postoji univerzalni lek koji može da izleči prehladu, a antibiotici u ovom slučaju nemaju nikakvog efekta jer deluju isključivo na bakterijske infekcije.
Ipak, stručnjaci iz klinike „Mejo“, neprofitne medicinske institucije svetskog ugleda, ističu da brojni lekovi koji se izdaju bez recepta mogu privremeno ublažiti simptome i olakšati svakodnevno funkcionisanje tokom trajanja bolesti.
Kod odraslih se najčešće preporučuju lekovi protiv bolova, kao što su acetaminofen, ibuprofen ili naproksen, koji mogu smanjiti nelagodnost izazvanu bolom u grlu, glavoboljom ili temperaturom. Zapušen nos može se delimično ublažiti dekongestivima poput pseudoefedrina, koji su dostupni u obliku tableta, tečnosti, kapi i sprejeva za nos.
Važno je, međutim, naglasiti da se dekongestivni sprejevi i kapi ne smeju koristiti duže od pet dana, jer mogu dovesti do još jačeg zapušenja nosa. Istraživanja su pokazala i da je fenilefrin, čest sastojak mnogih preparata, znatno manje efikasan kada se uzima oralno.
Određenu korist kod nekih osoba može imati i nazalni sprej sa kromolin-natrijumom, koji može ublažiti curenje nosa, bol u grlu i kašalj. Kada je reč o samom kašlju, kod odraslih je zabeležena manja korist od dekstrometorfana, dok ekspektoransi poput gvaifenezina mogu pomoći u razređivanju i izbacivanju sluzi iz disajnih puteva.
Upitni dodaci ishrani
Sve više ljudi koristi i dodatke ishrani, ali njihova efikasnost još uvek nije u potpunosti potvrđena. Pojedina istraživanja ukazuju na to da bazga može skratiti trajanje prehlade za oko dva dana i ublažiti jačinu simptoma. Ehinaceja, ako se uzima preventivno, može imati skroman efekat u smanjenju rizika od prehlade, dok su rezultati njene upotrebe tokom same bolesti neujednačeni.
Vitamin C pokazuje različite efekte, ali neke studije sugerišu da redovno uzimanje pre pojave simptoma može skratiti trajanje težih oblika prehlade. Cink se takođe navodi kao potencijalno koristan ako se uzme u prva 24 sata od pojave simptoma, ali lekari upozoravaju da su nazalni preparati sa cinkom povezani sa trajnim gubitkom čula mirisa. Zbog toga je američka Agencija za hranu i lekove izdala upozorenje protiv njihove upotrebe.
Lekari podsećaju i da dodaci ishrani mogu stupiti u interakciju sa pojedinim lekovima, posebno sa terapijama za razređivanje krvi i nekim onkološkim lekovima, zbog čega se pre njihove upotrebe savetuje konsultacija sa zdravstvenim stručnjakom.
Oprez sa kombinovanim preparatima
Poseban oprez potreban je kod kombinovanih preparata koji sadrže više aktivnih supstanci, poput analgetika i dekongestiva u jednom leku, jer postoji rizik od predoziranja. Osobe sa povišenim krvnim pritiskom trebalo bi pažljivo da čitaju deklaracije, jer pojedini lekovi mogu dodatno povisiti pritisak ili sadrže veće količine natrijuma. Kod teškog ili nekontrolisanog visokog pritiska dekongestivi se uglavnom ne preporučuju, jer sužavaju krvne sudove i opterećuju kardiovaskularni sistem.
Osnove koje ne treba zanemariti
Uprkos svemu, lekari ističu da nijedan lek ne može zameniti osnovne mere oporavka. Dovoljan odmor i unos tečnosti i dalje su temelj borbe protiv prehlade. Topli napici, poput čaja ili pileće supe, mogu umiriti grlo i olakšati disanje, dok grgljanje slane vode privremeno ublažava nadraženu sluzokožu.
Ovlaživači vazduha ili topla para iz tuša mogu pomoći kod zapušenog nosa, a fiziološki rastvori i ispiranje nosa uklanjaju sluz i nečistoće iz nosne šupljine. Med se pokazao korisnim u ublažavanju kašlja kod odraslih, ali se ne sme davati deci mlađoj od godinu dana. Pastile i tvrde bombone mogu umiriti suv kašalj, mada često sadrže velike količine šećera.
Kako zaključuje dr O’Horo, što se pre vratimo osnovama kao što su odmor i hidratacija, to će prehlada kraće trajati i ostaviti manje posledica na svakodnevni život. Drugim rečima, saveti ovog vrhunskog lekara veoma su slični onima koje su davale naše bake — samo bez rakije, koja je na ovim prostorima nekada važila za lek za gotovo sve.