Zelenašenju konačno odzvonilo?
Prednacrtom Građanskog zakonika, koji je na javnoj raspravi, precizirani su uslovi za poništenje zelenaških ugovora. Reguliše protivzakonite i nemoralne ugovore kao zabranjene,
kao i način i uslove pod kojima se oni stavljaju van snage. Tačno se definišu zelenaški, prevareni ili oni ugovori za koje se koristi monopolistički položaj na tržištu.
Takođe, proširuje se i spisak uslova zahvaljujući kojima se neki ugovor može smatrati zelenaškim. Kao primer naveden je ugovor sklopljen korišćenjem tuđeg zdravstvenog ili drugog teškog stanja ili socijalnog položaja. To konkretno znači da se ugovor može smatrati zelenaškim ako je sklopljen korišćenjem tuđeg zdravstvenog stanja ili socijalnog položaja, odnosno oni akti kojim se neko zadužuje zbog lečenja i nemogućnosti da na drugi način pomogne sebi ili bliskoj osobe. U tu kategoriju će spadati i ugovor koji je sklopljen s psihički bolesnim osobama koje nisu sposobne da same rasuđuju i odlučuju o ispravnosti nekih poteza koje čine, pa ni o pozajmici na koje treba da plaćaju zelenaške kamate.
Građanskim zakonikom predložene su i značajne novine kod prouzrokovanja štete, što je inače najčešći uzrok mnogobrojnih sudskih i arbitražnih sporova. Sada se reguliše subjektivna i objektivna odgovornost, posebno za štetu od opasnih stvari i opasnih delatnosti. Uvode se posebni vidovi odgovornosti koji do sada nisu postojali, kao što su odgovornost za štetu od životinja, od građevine i motornih vozila, gde vlasnik životinje ili kola, ili građevinski preduzimač isplaćuju oštećenome naknadu.
Proširena je i odgovornost za štetu na imovini fizičkih i pravnih lica usled terorističkih akata i javnih demonstracija ili manifestacija.
Konkretno to znači da ukoliko građani ili firma imaju štetu od terorističkih napada država ima obavezu da im isplati nadoknadu, jer je ona ta koja je obavezna za garantovanje situgnosti građana i njihove imovine. Nadoknadu koji država isplati građanima ili firmama ona kasnije nadoknađuje od onog za koga utvrdi da je odgovoran za napad. U slučaju demonstracija i oštećenja imovine ili nanošenja povreda građanima , štetu plaća organizator.
Poseban akcenat u budućem Građanskom zakoniku dat je za odgovornosti za počinjenu moralnu odnosno nematerijalnu štetu, koja je sve češća u svakodnevnom životu. Tako se uvodi naknada neimovinske štete u slučaju povrede zaštićenih prava ličnosti, ali i naknadi zbog povrede poslovnog ugleda.
Predlaže se i dopuna važećih rešenja i o drugim izvorima obligacionih odnosa, pa će se sada ona odnositi i na neosnovano bogaćenje, na nezvano vršenje tuđih poslova i na jednostrane izjave volje. Predložena su alternativna rešenja i za hartije od vrednosti, jer je u prethodne dve decenije, posebno u procesu privatizacije, veliki broj građana stekao akcije, pa samim tim treba povećati pravnu sigurnost i zakonito ponašanje u prometu.
LJ. Malešević
Veća odgovornost lekara, advokata...
Za određene profesije, koje mogu da prouzrokuju teže posledice u obavljanju delatnosti, predložena je pooštreba profesionalna odgovornost za pričinjenu štetu na osnovu krivice. To se odnosi na lekare, advokate, javne beležnike, prinudne izvršitelje, inženjere...Tako proširena profesionalna odgovornost pretpostavlja da će se određene profesije i osigurati od odgovornosti.
Kao alternativa, predložen je član koji podrazumeva veću odgovornost organizatora sportnih i drugih primedbi, posebno kod oštećenja stvari.