Osnažene ne moraju u sigurne kuće
SOMBOR: Borba protiv porodičnog nasilja, kao jedan od državnih prioriteta, u Somboru je poodavno dobila svoj uspešano organizovan model, na koji se ugledaju i druge sredine.
Svojevremeno stvaranje zajedničkih timova ovdašnje policije i Centra za socijalni rad, uz punu podršku pravosudnih, ali i organa lokalne samouprave, često su isticani kao dobro promišljen i organizovan pristup pošasti modernog doba, ali i pored nesumnjivih rezultata somborski borci protiv porodičnog nasilja ne prekidaju sa inovacijama. Tako je ovdašnji Centar za socijalni rad uz aktiviste Sigurne kuće koja deluje u okviru CSS održao u Bezdanu edukativnu radionicu o ekonomskom osnaživanju u sigurnom okruženju.
Bezdan, kao jedno od najvećih sela somborskog atara, nije slučajno izabran kao mesto održavanja radionice, ako ni zbog čega, a ono zato što je veći broj žena iz Bezdana bio zbrinut u Sigurnoj kući u Somboru. Učesnicama edukacije se obratila gradonačelnica Dušanka Golubović koja se zahvalila Centru za socijalni rad i Sigurnoj kući u Somboru koji su organizovali radionicu korisnu za građane.
- Ekonomsko osnaživanje je naša neophodnost da preživimo u vreme tranzicije privrede koja je u stagnaciji i naše želje za ekonomskim razvojem. U tom smislu aktivnost svakog pojedinca i lično angažovanje na ekonomskom osnaživanju i na realizaciji i uspešnosti nekog posla od velikog je značaja za lokalnu zajednicu - kazala je Golubovićka, ističući da je posebno važno ekonomsko osnaživanje žena koje na svaki način i u svakom društvu predstavljaju stub bez kojeg nijedna kuća, nijedna zdrava porodica ne može da funkcioniše. - Nažalost imamo nasilje u porodici i raznorazne društvene navike i ponašanja koja su neprihvatljiva sa stanovišta lokalne zajednice. To dovodi i do nekih neželjenih efekata, odnosno da žena bude smeštena u sigurnu kuću, što nije želja lokalne zajednice. Želja lokalne zajednice je da radi na preventivi, a ovo je dobar put ka tome, jer ekonomski osnažene žene neće morati da idu u sigurnu kuću jer će imati svoj posao, svoju egzistenciju. Na taj način žene će sebe izgraditi kao ličnosti koje će na svaki način predstavljati stub porodice i onemogućiti bilo kakvo ugrožavanje integriteta.
Stručna saradnica Sigurne kuće Tamara Savović, nije propustila priliku da naglasi da se Sigurna kuća trudi da bude inovativna i da pored osnovne uloge na zaštiti i zbrinjavanju žena nastoji da promoviše i mirovnu kulturu, pre svega zbog specifičnog položaja Sombora koji se graniči sa Mađarskom i Hrvatskom i zbog čega dolazi do povezivanja i mešanja različitih kultura.
- Kroz rad Sigurne kuće u partnerstvu sa Fondom B92 izniklo je socijalno preduzeće „Dobra bašta“ koje se bavi organskom proizvodnjom u plastenicima. Realizujući ovaj projekat uverili smo se da je ženama osim psihološke i sociološke podrške potrebna podrška na ekonomskom osamostaljivanju i osnaživanju – navela je Savović i dodala da je ovo prva radionica, te da je planirano da se i u ostalim somborskim selima organizuju radionice sa namerom da se žene podstaknu da preduzumu korake ka ekonomskoj nezavisnosti.
M. Miljenović
Model za zapadnu Bačku
U radioničarskom radu učestvovale su Ksenija Ćosić, predsednica preduzetnica Južnobačkog upravnog okruga, Maja Radu, novinarka – volonterka u Sigurnoj kući u Somboru i Blaženka Beronja iz Udružnja žena „Feronija“ u Bezdanu. Rad radionice pratio je i Vladimir Vukosav, direktor Centra za socijalni rad u Apatinu, sa kojim je najavljena saradnja, a najavljena je i namera Centra za socijalni rad u Somboru da postane regionalni centar koji će okupljati stručnjake Zapadnobačkog upravnog okruga, kako bi usluge u oblasti socijalne zaštite podigli na viši nivo.