Bacanje krvne plazme nije u skladu s propisima EU
u oblasti krvi, tkiva, ćelija i organa nije zabeležen napredak u usklađivanju s pravnim tekovinama Evropske unije. Predsednik Humanitarnog udruženja dobrovoljnih davalaca krvi “Novi Sad” Stevan Požega kaže da udruženje već godinama upozorava na loše stanje u ovoj oblasti, te smatra da Evropska unija neće primiti državu u kojoj se godišnje baca 40 tona krvne plazme.
Kada je reč o oblasti krvi, tkiva, ćelija i organa, u izveštaju se ocenjuje da je “potrebno završiti proces formalnog jačanja administracije i tehničkog kapaciteta Uprave za biomedicinu, kako bi obavljala nadzor nad sektorom”.- Načelno bi trebalo razviti standarde kvaliteta i bezbednosti, zasnovane na zakonodavstvu EU i odgovarajuće inspekcijske službe u ovom sektoru - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije za 2016. koji prati Saopštenje Komisije upućeno Evropskom parlamentu, Savetu, Evropskom ekonomskom i socijalnom komitetu i Komitetu regiona.
Stevan Požega kaže da Udruženje već godinama ukazuje na probleme, zbog čega su se pretprošle godine obraćali i Evropskom parlamentu, i to upravo zbog rada Centra za frakcionisanje i bacanja krvne plazme.- Ništa se nije promenilo i krvna plazma se i dalje baca. Nećemo ući u Evropsku uniju dok se poglavlje 28 ne uskladi s propisima EU. Mi, davaoci krvi, prvi smo ukazivali na probleme.
Već dve godine tvrdimo da se godišnje baci 40 tona krvne plazme, koja nema gde da se preradi, a uvoze se trajni lekovi od krvi za koje država godišnje daje 30 miliona evra. Ne verujem da će neko dozvoliti da u EU uže država koja baca toliko plazme - navodi Požega i dodaje kako je dobro što država u poslednje vreme ulaže u bolnice, ali smatra da je neophodno napraviti i Centar za frakcionisanje krvne plazme.
Požega podseća da je su dobrovoljni davaoci krvi imali sastanak s Upravom za biomedicinu i direktorom Zavoda za transfuziju krvi Srbije Gradimirom Dimitrijevićem, na kojem je rečeno da se svega pet odsto krvne plazme obrađuje u Institutu za frakcionisanje krvne plazme, pri Zavodu za transfuziju.
- Šta se dešava sa 95 odsto plazme? Krvna plazma može da se čuva godinu ili dve, ali onda mora da se baci. Pitanje je koliko plazme propadne, jer nema mogućnosti prerade. Pre deset godina proizvodili smo 17 proizvoda od krvi, a sada samo tri. Od 2002. godine se uništava Nacionalni centar za frakcionisanje i uvoze se lekovi - navodi Požega.
Prema njegovim rečima, lekovi od krvne plazme koji se uvoze, dobijaju se od plazme koja stiže iz više zemalja i sa raznih kontinenata i koja se pomeša.- Nijedan centar u kojem se to radi ne daje garancije da su tako napravljeni lekovi sto posto ispravni. Garancije nema i to je, na žalost, istina - tvrdi Požega.
U izveštaju Evropske komisije navedeno je i da su potrebni bolji organizacioni kapaciteti, te da treba sprovesti nacionalni plan za ljudske resurse u sektoru zdravstva, kao i razviti nove programe specijalizacije i stručnog usavršavanja.
LJ. Petrović
Visoki standardi
- EU obezbeđuje visoke zajedničke standarde za kontrolu duvana, krv, tkiva, ćelije i organe, prava pacijenata i zarazne bolesti. U narednom periodu, Srbija naročito treba da ojača administrativne kapacitete organa nadležnih za zaštitu potrošača, radi na jačanju ukupne finansijske održivost sistema javnog zdravlja, a naročito javnog fonda za zdravstveno osiguranje - kaže se, između ostalog u izveštaju Evropske komisije. - Održivost čitavog sektora ugrožena je zbog loše finansijske situacije fonda javnog zdravlja, a koju je još pogoršalo smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje 2014.