Preskakanje vatri Lazarica na rogljevima
Žitelji mesta na severu Banata neguju paljenje i preskakanje vatri Lazarica, pa je tako bilo u petak uveče pred pravoslavni praznik Lazarevu subotu ili Vrbicu, a u susret praznovanju Uskrsa.
Lazarice se pale na raskršćima ulica „rogljevima“ pa je tako bilo preksinoć u Kikindi, Bašaidu, Čoki, Sanadu, Iđošu i drugim mestima.
Lep običaj da se na ulici založe vatre od kukuruzovine, suvih grana i slame, pa ih preskaču odvažna deca i omladina. Na vatrama se peku kokice od kukuruza, a domaćice se potrude da one koji učestvuju u ovom običaju počaste kokicama i krofnama.
Etnolozi objašnjavaju da običaj paljenja i preskakanja vatri Lazarica ima više značenja i da su osnovne toplota i svetlost. Prema njihovim tumačenjima vatra u narodnim običajima i verovanjima predstavlja jednu vrstu zaštite od zlih sila, uroka i demona.
Zato su ljudi, u nedostatku naučnih saznanja, od davnina pribegavali paganskim običajima i palili vatre. Etnolozi napominju da deca nisu svesna tih skrivenih značenja, ali ona u preskakanju vatre vide radost, mogućnost da se druže i nadmeću, što je naročito dobro u ovim vremenima otuđenosti i okolnosti nametnute aktuelnom pandemijom korone.
Teolozi tumače da svetlost vatri Lazarica simbolizuje svetlost Lazarevog vaskrsenja i radosti koje je ono donelo, ali i najavljuje svetlost Hristovog vaskrsenja. Za vreme paljenja Lazarica odrasli i mladi iz tih ulica i okoline se okuplja oko vatre. Uz vatru se dugo razgovara i evociraju uspomene, a mlađarija preskaču vatre i time dokazuju svoju odvažnost i hrabrost.
Verovanje je da onaj ko uspe da preskoči plamen Lazarice time sa sebe „čisti“ i „žeže“ dobar deo grehova, odnosno da svojevrsni podvig mladih ima duboku simboliku. Običaj paljenja vatri Lazarica koji se zadržao ili je obnovljen u mnogim banatskim mestima, neguje i duh hrišćanskog zajedništva.
M. Mitrović
Foto: Č. Vujanić i M. Onjin