DNEVNIK U INSTITUTU ZA KARDIOVASKULARNE BOLESTI VOJVODINE Prof. dr Petrović: Na Institutu je urađeno 7.278 procedura na koronarnim arterijama, a imamo 13 doktora koji rade ove intervencije
Interventna kardiologija stalno napreduje i kada je reč o lečenju koronarne bolesti srca, kao i o lečenju strukturnih bolesti srca, odnosno zalistaka – kaže za „Dnevnik“ upravnik Klinike za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti srca profesor dr Milovan Petrović.
Lečenje koronarne bolesti srca u Srbiji prati svetske trendove, od opreme, preko intravaskularnog imidžinga. Broj intervencija je veliki, jer ima mnogo slučajeva akutnog infarkta miokarda, zato što je loša prevencija, kao i životne navike.
Kako navodi, kateterske intervencije na srčanom zalisku rade se od 2022. godine, a tokom prošle godine u Srbiji je urađena 231 ovakva intervencija. Dr Petrović ocenjuje da bi ovih intervencija trebalo da bude oko 600 godišnje.
– Rutinski se izvodi intervencija na aortnom zalisku, ali treba da se uvodi ova intervencija i na drugim zaliscima. Radimo zatvaranje defekta međupretkomorske pregrade i u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine i tokom prošle godine urađeno je 39 takvih pacijenata. U Srbiji ima 15 centara u kojima se ovo radi, postoje 22 kateterizacione sale, raspoređene tako da pokriju celu zemlju – naglašava profesor Petrović.
Preći dnevno 10.000 koraka
Profesor dr Milovan Petrović kaže kako je vrlo važna fizička aktivnost i to šetnja koja traje minimalno 30 minuta, jačim tempom. Dnevno treba da se pređe 10.000 koraka. Ističe da je bitna i ishrana u kojoj će da budu voće, povrće, plava riba i nemasne namirnice.
Ocenjuje kako je problem u nedostatku kadra, te navodi da Srbija ima 116 interventnih kardiologa koji izvode ove intervencije, a da je 59 na edukaciji.
– U Srbiji je prošle godine urađeno 54.967 procedura na koronarnim arterijama, a kod nas na Institutu 7.278. Imamo 13 doktora koji rade ove intervencije, plus još troje njih na edukaciji – istakao je dr Petrović.
Smatra da je zabrinjavajući broj zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda i ističe da su oni jedina zdravstvena ustanova u Vojvodini u kojoj se to radi 24 sata dnevno, svakog dana, tokom cele godine. Kaže da u Vojvodini ima centara koji se bave interventnom kardiologijom i to u opštim bolnicama u Somboru, Subotici i Zrenjaninu. U budućnosti bi trebalo da oni krenu da zbrinjavaju ove pacijente 24 sata dnevno, svakog dana.
Za razvoj interventne kardiologije je važno da se uzlaznom linijom nastavi trend rada više transkateterskih intervencija na srčanim zaliscima.
Dr Petrović naglašava kako sve češće i ljudi mlađi od 40 godina dobijaju infarkt. Razlog može da bude nasledni problem, ali i način života, odnosno stres, nehigijenske navike, pušenje, nekretanje. Kada se sve to spoji dolazi do srčanog udara kod pacijenta koji imaju 40 godina, pa i mlađih. Problem je što se to dešava ljudima koji su u punoj radnoj snazi, a nekada im bude i život ugrožen.
– Potrebno je da se ljudi na vreme jave lekaru, ako osećaju bol u grudima, širenje bola u levu ruku i donju vilicu, preznojavanje – naglasio je dr Petrović. – Neki imaju i osećaj mučnine i povraćaju. Sve to ranije nisu osećali. Treba da pozovu hitnu pomoć, da im se uradi EKG snimanje i donese odluka šta se radi sa tim pacijentom. Važno je da se prevenira ishemijska bolest, te su važni i preventivni pregledi, od labora-
torijskih analiza, ultrazvuka srca, karotida, test opterećenja, holter EKG, da se prati ili tretira oboljenje.
Ljubica Petrović