NEMAMO REZERVNU PLANETU! Da li ćemo prepoznati trenutak za reakciju?
Međunarodni dan biološke raznovrsnosti podsetnik je za sve generacije u svetu na ključnu ulogu koju igra biodiverzitet u očuvanju života na Zemlji i izgradnji održive budućnosti.
Biološka raznovrsnost ne uključuje samo biljni i životinjski svet već i čoveka, koji je, smatra se, glavni uzročnik rapidnog nestanka biljnog i životinjskog sveta u poslednjih pedesetak godina.
Prema poslednjem Izveštaju o stanju planete koje Svetska organizacija za zaštitu prirode „WWF” redovno objavljuje od 1970. godine, populacije divljih vrsta smanjene su u proseku za 73 odsto, a naročito je istaknut gubitak populacije slatkovodnih vrsta, i to za 85 odsto.
Kao razlozi navode se klimatski pritisci, direktno iskorišćavanje resursa, različita zagađenja koja su posledica ubrzanog industrijskog i tehnološkog razvoja, ali i nebriga kompanija i donosioca odluka, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou.
Međunarodni dan biodiverziteta obeležen je 22. maja, pod sloganom „Harmonija s prirodom i održivi razvoj”, a tema je direktno povezana sa primenom Globalnog okvira za biodiverzitet „Kunming – Montreal”, u okviru kog su postavljeni konkretni ciljevi do 2030. godine.
A najznačajniji su zaštita najmanje 30 odsto kopnenih i morskih površina planete, obnova degradiranih ekosistema, održivo korišćenje prirodnih resursa, priznavanje i aktivno uključivanje lokalnih zajednica u procese donošenja odluka i upravljanja prirodom.
Rekordno uništenje tropskih šuma
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je, prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. Godini (ukupna površina Srbije je oko 77.000 kvadratnih kilometara). Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše. Ukupno, rekordni gubitak svetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrevaju planetu, procenjuju istraživači.
Pojedine zemlje u regionu, poput Hrvatske i Slovenije, stavile su pod zaštitu oko 40 odsto svoje teritorije, međutim, Bosna i Hercegovina pod zaštitom baštini svega 3,5 odsto, dok je u Srbiji, po nekim izveštajima, pod zaštitom oko 8,3 odsto državne teritorije.
U poređenju sa prosekom EU od 25 odsto, Srbija mora još mnogo da radi na procesu zaštite svojih prirodnih dobara. A usklađivanje sa Zakonom Evropske unije o obnovi prirode, koja je okosnica Evropskog zelenog dogovora i Strategije EU za biodiverzitet do 2030. godine, jedan je od prioritetnih zadataka Srbije.
Razne svetske, ali i domaće organizacije „bore” se za očuvanje prirode na svim nivoima, te „WWF” radi na očuvanju i oporavku staništa divljih vrsta, obnovi prirodnih tokova reka, jačanju otpornosti Jadranskog mora, klimatskoj otpornosti kao i uključivanju najvažnijih donosioca odluka u te procese. Oni smatraju da su delotvornost upravljanja zaštićenim područjima i potreba za prekograničnom saradnjom i dalje ključni izazovi za očuvanje biološke raznovrsnosti regiona.
Obnova Obedske bare podrazumeva uklanjanje invazivnih vrsta, čišćenje vodenih puteva, uspostavljanje vodene povezanosti i primenu rešenja zasnovanih na prirodi
Švedska u Srbiji umnogome podržava očuvanje vlažnih staništa, te će, zahvaljujući njihovoj finansijskoj podršci od ukupno 600.000 dolara, javna preduzeća i organizacije civilnog društva sprovesti sedam inovativnih rešenja za zaštitu, revitalizaciju i očuvanje vlažnih staništa u zaštićenim područjima u Srbiji. Ona su odabrana putem javnog poziva koji je, u junu prošle godine, raspisao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji”.
Među inovativnim rešenjima je obnova tresetišta u Nacionalnom parku „Tara”, pomoću instalacije „hvatač magle” na Crvenom potoku, kako bi se osigurao povoljan vodni režim za rekultivaciju mahovina koje stvaraju i održavaju ekosisteme tresetišta, ali nestaju usled nestašice vode i prekomernog rasta invazivnih vrsta.
Rešenje će omogućiti uklanjanje invazivnih vrsta i uspostavljanje naprednog sistema za praćenje stanja u tresetišu. Obnova tri Ramsarska područja u Podunavlju i Posavini (SRP „Gornje Podunavlje”, SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit” i SRP „Obedska bara”) čeka upravitelje u JP „Vojvodinašume”, a rešenje podrazumeva uklanjanje invazivnih vrsta, čišćenje vodenih puteva, uspostavljanje vodene povezanosti i primenu rešenja zasnovanih na prirodi. To će omogućiti bolji protok vode, smanjiti sedimentaciju, kao i rast algi izazvan viškom hranljivih materija, a očuvaće staništa za ribe i ptice.
Korišćenja invazivnih vrsta za prehranu stoke?
I Nacionalni park „Fruška gora” dobio je sredstva za revitalizaciju priobalnih dunavskih vlažnih staništa. Ova područja pružaju staništa za različite vrste riba i vodozemaca, od kojih su mnoge ugrožene invazivnim vrstama i posledicama vremenskih nepogoda, te njihovo rešenje predviđa da se na području Poloj-beočinskog rita ukloni invazivna vegetacija, a zatim ispita potencijal njenog korišćenja za prehranu stoke. Invazivne vrste mapiraće se i pratiti i na Begečkoj jami, predviđeno je i uključivanje mladih i volontera u aktivnosti obnove vlažnih staništa.
Kako bi se sačuvao biodiverzitet u zaštićenom području reke Gradac i pripadajućim vlažnim staništima, JVP „Srbijavode” sprovešće nekoliko mera za obnovu prirodnog toka reke i pošumljavanje sliva, radi smanjenja erozija. U planu je i razvijanje veb-sajta koji će pomoći u praćenju stanja i napretka u ovim ekosistemima, ali i u podizanju svesti lokalne zajednice o njihovoj važnosti.
Revitalizaciju staništa strogo zaštićene ribe mrgude (Umbra krameri), kao i drugih ugroženih vrsta vodenih biljaka, riba, vodozemaca i ptica, sprovodiće Udruženje sportskih ribolovaca „Deliblatsko jezero” u SRP „Kraljevac”. Čuvari prirode će pokušati ponovo da povežu razdvojena vlažna staništa, a radiće i na pošumljavanju obale autohtonim vrstama drveća i grmlja, uklanjanju invazivnih vrsta, uz povezivanje sa lokalnom zajednicom.
Mašinsko uklanjanje mulja iz kanala na pašnjaku Valjevac u SRP „Zasavica” radiće Ekološki pokret Sremske Mitrovice, ne bi li se uspostavio normalan protok vode. Za kontrolu i uklanjanje invazivnih vrsta biće korišćeni dronovi i napredna softverska rešenja.
Snabdevanje vodom ugroženo je u SRP „Carska bara” zbog nagomilanog mulja i prekomerne raširenosti trske. Zato je Ustanova „Rezervati prirode” iz Zrenjanina dobila sredstva za mehaničko čišćenje kanala Stari Begej i uklanjanje trske, ne bi li se ostvario bolji protok vode do jezera Perleska i drugih povezanih jezera. Rešenje predviđa i pošumljavanje obale autohtonim vrstama drveća i grmlja.
Ove aktivnosti doprineće vraćanju prirodne ravnoteže u ekosisteme vlažnih staništa, ali i unapređenju kvaliteta voda, očuvanju biodiverziteta i smanjenju negativnih uticaja klimatskih promena.