Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

KAKO PREPOZNATI PRAVA JAJA NA ŠVEDSKOM STOLU I SMANJITI RIZIKE Pregledaćemo sve što treba da znate

18.06.2025. 09:02 09:23
Piše:
Izvor:
Mondo
jaja
Foto: pixabay

Mnogi gosti hotela sumnjaju u kvalitet jaja koja se služe na švedskom stolu.

Često im se čini da su previše bleda, bez ukusa i da nisu sveže razbijena. Dijetetičarka Violeta Moris objašnjava da razlog može biti upotreba tečnih ili praškastih jaja umesto svežih.

Kako Moris navodi, kajgana koja se služi u hotelima ima drugačiji ukus i teksturu u poređenju sa domaćim jajima. To je najverovatnije zbog toga što se umesto svežih jaja koriste praškasta ili tečna jaja. Praškasta jaja nastaju procesom dehidratacije, gde se jaja razbijaju, uklanja se vlaga, a zatim se mleju u prah i pasterizuju radi bezbednosti i dužeg roka trajanja.

Kako prepoznati praškasta jaja?

Ako na švedskom stolu vidite veliku posudu sa već pripremljenom kajganom, velika je šansa da su jaja koja se koriste iz gotovih smesa. Kuvarica Marisel Džentile ističe da su praškasta ili tečna jaja obično vodenasta ili gumenasta, a često i bez ukusa. Takva jaja imaju drugačije karakteristike zbog hemijskih promena koje nastaju tokom procesa dehidratacije.

Džentile savetuje gostima da ako imaju mogućnost, posete kutak gde se jaja pripremaju po porudžbini. Ukoliko vidite da kuvar koristi tečna jaja, pitajte da li su ona sveža. Hoteli sa većim standardom obično ne služe punu posudu sa kajganom već omogućavaju da se jaja pripremaju po potrebi, čime garantuju svežinu.

Hotelska jaja često dugo stoje izložena i, iako se zagrevaju, vremenom gube temperaturu i teksturu. Ovo može pogoršati već upitni kvalitet.

 Pored toga, jaja na švedskim stolovima mogu predstavljati rizik za zdravlje ako nisu adekvatno pripremljena i držana na odgovarajućoj temperaturi, što može dovesti do trovanja hranom. Prema stručnjacima, jaja treba da se kuvaju na 71°C i da se drže iznad 60°C. One koji nisu promenili još posle dva sata treba zamenjivati.

Jedan od dodatnih razloga za zabrinutost predstavlja činjenica da se praškastim jajima često dodaju mlečne prerađevine, kao što je mleko u prahu, radi poboljšanja ukusa i nutritivne vrednosti. Osobe sa netolerancijom na laktozu ili alergijama na mleko treba da budu oprezne i raspitaju se o sastavu pre nego što konzumiraju jaja sa švedskog stola.

Dobra vest je da nema značajnih razlika u nutritivnim vrednostima između praškastih i svežih jaja. Prema studijama, oba tipa jaja sadrže slične količine proteina, vitamina A i E, kao i selena i cinka.

Osnovni razlog za upotrebu praškastih jaja u hotelima je ušteda. Cena svežih jaja je u poslednjih nekoliko godina značajno porasla, dok praškasta jaja imaju duže rok trajanja i stabilnu cenu. Pored toga, praškasta jaja su lakša i brža za pripremu, što ubrzava celokupan proces. U nekim slučajevima, hoteli mogu koristiti pasterizovana jaja iz razloga sanitarnih propisa.

Ova praksa nije ograničena samo na hotele. Praškasta i tečna jaja koriste se i na kruzerima, u studentskim menzama, bolnicama i odmaralištima.

 

Izvor:
Mondo
Piše:
Pošaljite komentar