KAKO JE NOVI SAD OD EVROPSKE PRESTONICE KULTURE STIGAO DO UNESKO TITULE Ambiciozno i hrabro ka svetu
Kada je Novi Sad 2016. godine proglašen za Evropsku prestonicu kulture za 2022. godinu, vest je dočekana sa velikim uzbuđenjem.
To priznanje označilo je istorijski trenutak, jer je prvi put jedan grad iz Srbije poneo tako važnu evropsku kulturnu titulu. Ipak, ono što je tada delovalo kao vrhunac međunarodnog priznanja ubrzo se pretvorilo u polaznu tačku za još širu i dublju transformaciju. Titula Evropske prestonice kulture bila je odskočna daska, ali ono što je usledilo – ulazak Novog Sada u UNESKO Mrežu kreativnih gradova krajem 2023. godine – pokazalo je da uspeh nije bio kratkog daha, već deo strateškog i dugoročnog kulturnog razvoja.
Početak dubokih promena
Tokom priprema za 2022. godinu, Novi Sad je sproveo jedan od najambicioznijih kulturnih programa u regionu. Kroz Evropsku prestonicu kulture obnovljeni su brojni kulturni objekti, među kojima se posebno ističe Distrikt, kao simbol promene u razumevanju kulture – od elitističkog i zatvorenog, ka inkluzivnom i savremenom modelu pristupa umetnosti. Titula je uključila stotine lokalnih i međunarodnih umetnika, nevladinih organizacija, institucija i građana, stvarajući zajednicu koja zajedno oblikuje kulturni pejzaž grada. Ne manje važno, Evropska prestonica kulture podstakla je donošenje strateških dokumenata, izgradnju infrastrukture i razvoj novih kulturnih politika, koje su ostale kao trajno nasleđe projekta. Umesto da prestonica kulture bude samo „jedna godina kulture“, Novi Sad je odlučio da to bude početak jednog novog kulturnog identiteta.
Ovakav temelj otvorio je vrata novim mogućnostima – među kojima je najznačajnija svakako ulazak u UNESKO Mrežu kreativnih gradova. Priznanje je stiglo kao potvrda svih napora koje je grad uložio u razvoj savremenih umetničkih praksi, u povezivanje kulture i tehnologije, i u jačanje kreativnih industrija.
Poseban doprinos kandidaturi dali su projekti realizovani u okviru Evropske prestonice kulture – pre svega izložba „Mileva: Mi smo stena”, „Tesla svetlosna galerija”, izložba „Duh mesta” kao i višegodišnji programi i produkcije, gde su medijska umetnost, interaktivne instalacije, video-mapping i digitalne tehnologije postali integralni deo kulturne ponude. Ovi projekti su jasno pokazali kapacitete grada da razvija održive i inovativne modele u oblasti medijskih umetnosti, što je bio ključni kriterijum za dobijanje UNESKO priznanja.
Titule koje se nadovezuju i osnažuju
Važno je razumeti da titule koje je Novi Sad osvojio nisu izolovani uspeh. Naprotiv, one su deo istog razvojnog toka. Evropska prestonica kulture označila je početak procesa, dok je UNESKO titula prepoznala kontinuitet i održivost tih promena. Jedna je bila evropskog karaktera sa vremenskim okvirom, dok druga predstavlja globalnu obavezu dugoročnog razvoja.
Danas je Novi Sad primer grada koji je pokazao kako se strateškim ulaganjem u kulturu može doći do međunarodne prepoznatljivosti. Grad koji je nekada bio prepoznat po svom nasleđu i tradiciji, sada je sinonim za inovaciju, savremenu umetnost i otvorenost ka svetu. Put od Evropske prestonice kulture do UNESKO kreativnog grada svedoči o tome da se promena dešava kada postoji volja, vizija i uključivanje zajednice. Srpska Atina više nije samo pesnička metafora – ona je postala konkretan model razvoja kroz kulturu. I taj model može poslužiti kao inspiracija i drugim gradovima u regionu i šire.o: