U KASARNE SVAKE GODINE OKO 20.000 MLADIH Sve o obaveznom služenju vojnog roka na jednom mestu REGRUTI 15 DANA NA TERENU
Služenje obaveznog vojnog roka nije počelo u septembru iako je bilo takvih najava krajem prošle godine, a sada se očekuje da prvi regruti budu u kasarnama sledeće godine.
Do tada treba da se usvoje određeni zakonski i podzakonski akti u skupštini. Planirano je da vojni rok traje 75 dana od kojih će se petnaestodnevna obuka izvoditi na terenu.
Da Vojska Srbije preduzima sve neophodne mere kako bi bila spremna za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka početkom naredne godine potvrdio je pukovnik Nebojša Nedeljković, komandant 2. brigade Kopnene vojske.
Kako je rekao, planirano je da na godišnjem nivou vojni rok služi oko 20.000 regruta, raspoređenih u četiri roka tokom godine.
Šta do sada znamo o vojnom roku u Srbiji?
Prema najavama, vojni rok u Srbiji služili bi samo muškarci u trajanju od 75 dana, odnosni imali bi 60 dana obuke i 15 dana vojnih vežbi. Za žene, kao i do sada, ostaje mogućnost dobrovoljnog služenja.
Prethodno treba da se odradi pravna procedura, usvajanje zakona o vraćanju služenja vojnog roka, s obzirom na to da sadašnja verzija ne sadrži odredbe koje se odnose na obavezno služenje. Uz to, neophodno je definisati i šta sa onima koji imaju prigovor savesti.
Regruti će biti podeljeni u tri grupe
Evo koje smo informacije čuli do sada iz Ministarstva odbrane:
Poznato je da bi regruti od 19. do 27. godine bili praktično podeljeni u tri grupe:
najmlađi regruti koji žele da služe sa oružjem biće 75 dana u vojsci
stariji od njih će najverovatnije malo kraće služiti vojsku
oni koji ulože prigovor savesti biće u "civilnoj vojsci" ukupno 155 dana.
Takođe, zna se i da će oni koji budu odlagali obavezno služenje vojske morati da odu u vojsku sa ili bez oružja najkasnije do 30. godine.
Ko će biti prvo regrutovan?
Milan Mojsilović, načelnik Generalštaba, je ranije najavio da će prvo biti regrutovani mladići 2006. godine jer, kako je rekao, "svaki dan i godinu koje čekamo mi gubimo generacije mladih vojnika".
- U jednoj klasi računali smo na do 20.000 vojnika - regruta. Na godišnjem nivou. Dakle dva i po meseca po 5.000 njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu - naveo je ranije Mojsilović.
Prvo - obuka gađanja
U prvih 30 dana vojnog roka ovi regruti će provesti na obuci za određenu vrstu gađanja, obuke za ličnu opremu i raditi vežbe koje se odnose na Zakon za zaštitu, kao i sanitetsku obuku i obuku za prvu pomoć.
- Drugi mesec ulazimo u određenu taktičku obuku, da li ste strelac, puškomitraljezac... Uključeno je i dopunsko pešadijsko gađanje, dnevno i noćno, dok će se u onih poslednjih 15 dana raditi na realizaciji sadržaja u logorskim i terenskim uslovima - otkrio je Mojsilović.
Kako je rekao, u devet centara za obuku širom zemlje biće korišćen instruktorski pristup, dok će ostali vojnici po garnizonima sticati obuku i osposobljavanje unutar brigada i kopnene vojske.
Stariji kraće u vojsci?
Verovatno najveće pitanje u vezi sa obaveznim služenjem vojske biće kako će služiti vojni rok stariji od 19 godina odnosno oni koji studiraju ili su već počeli da rade.
- Stariji će ići u centre za obuku i sa njima imamo plan da radimo malo kraće od tih 75 dana - poručio je Mojsilović.
Načelnik Generalštaba je dodao da mirovanje radnog odnosa mora biti zastupljeno u ovom slučaju i naveo da je "tako nešto moguće u javnim preduzećima".
- Cenimo da nema mnogo slučajeva zaposlenih preko interneta u tim godinama, kad neko ima 19 godina. Imamo ideju da predložimo vladi da oni koje imaju kredite, a treba da budu regrutovani, dobiju moratorijume na otplatu barem za ta dva i po meseca - kazao je Mojsilović.
Kako je rekao, ideja je da kad vojnik odsluži vojni rok, "bude u ratnom rasporedu u garnizonu najbližem mestu odakle dolazi".
Treću grupu regruta činiće oni koji ulože prigovor savesti što je ustavno pravo zbog čega će moći da služe vojsku bez oružja i to ukupno 155 dana. U svetu postoje dva modela "civilne vojske":
u civilnim ustanovama
u kasarni bez oružja
Prvi model je već postojao kod nas u prvoj deceniji 21. veka i nije baš bio uspešan jer su mnogi regruti na taj način praktično izbegavali maslinasto-zelenu uniformu, a "civilnu vojsku" su samo fiktivno služili u zdravstvenim i socijalnim ustanovama.