IT SEKTOR NIJE PUKAO, SAMO SE PREPAKUJE Veštačka inteligencija menja strukturu poslova i otvara nova radna mesta
Linkedin, Tviter, Infostud i brojne aplikacije za tržište rada prepuni su oglasa, molbi i vapaja IT stručnjaka za poslom.
Balon zaposlenosti, visokih plata i velike mobilnosti, po svemu sudeći, jeste splasnuo, a mnogi se žale na smanjenje obima posla, niže zarade i gubitak radnih mesta. Ipak, vesti iz Sjedinjenih Američkih Država pokazuju da je tehnološki sektor otporniji nego što se čini.
Iako je ukupan broj radnih mesta u SAD u julu smanjen za 23.000, zaposlenost u tehnološkom sektoru ponovo je porasla. Prema podacima organizacije CompTIA, koja je analizirala statistiku američkog Biroa za statistiku rada (BLS), broj radnih mesta u tehnološkom sektoru povećan je za 3.700, nakon što je u junu sektor izgubio 900 radnih mesta.
Kompanije su najviše zapošljavale u oblastima klaud usluga, hostinga, obrade informacija i podataka, kao i proizvodnji poluprovodnika.
– Ulazimo na tržište rada na kojem su prilike sve više koncentrisane oko određenih veština, industrija i investicija – rekao je Ger Dojl, regionalni predsednik za Severnu Ameriku u kompaniji ManpowerGroup.
Najbolji primer su data centri. Zapošljavanje u ovom sektoru u julu je bilo čak 39 odsto veće nego u istom mesecu prošle godine, pre svega zbog ogromnih investicija u infrastrukturu neophodnu za razvoj veštačke inteligencije i sve veću potražnju za hardverom.
Ljudima i dalje treba pomoć i savet živog čoveka jer AI još uvek ne poznaje naš čuveni štap i kanap
Prema podacima BLS-a, zaposlenost u delatnostima koje obuhvataju računarsku infrastrukturu, obradu podataka, veb-hosting i srodne usluge porasla je za 2,4 odsto, dok je broj radnih mesta u proizvodnji računara i elektronskih proizvoda od juna do jula povećan za 2,9 odsto.
Nisu, međutim, svi delovi tehnološkog sektora u rastu. Telekomunikacije nastavljaju da gube radna mesta, pa je njihov broj u julu smanjen za 1,5 odsto.
– Zapošljavanje je povećano za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. Veštačka inteligencija menja tržište rada, ali ga ne razara – ocenio je Endi Čalendžer, direktor prihoda u kompaniji Challenger, Gray & Christmas.
I u Srbiji IT kompanije i dalje zapošljavaju, ali se profil traženih kadrova menja. Prednost sve više imaju oni koji znaju da veštačku inteligenciju primene u konkretnom poslu, a ne samo oni koji poznaju tehnologiju u teoriji.
– Mnogi su leto iskoristili da potraže dodatne obuke i ovladaju veštinama mašinskog učenja. Ne možemo svi da budemo genijalci u ovoj oblasti, ali možemo da uhvatimo korak u njenoj primeni u svojoj oblasti i uzmemo najbolje od dva sveta – kaže Alen Habek iz IT kompanije Zequester.
Umetnost će uvek trebati
Nedavni izveštaj OECD-a pokazuje da bi čak i fizički poslovi, za koje se nekada smatralo da su relativno zaštićeni od uticaja veštačke inteligencije, u budućnosti mogli da budu ugroženi razvojem robotike.
S druge strane, OECD procenjuje da će kreativna zanimanja, poput menadžmenta, umetnosti i socijalnog rada, biti među najmanje ugroženima.
Izgleda da će u novom svetu rada najvredniji biti oni koji umeju da sarađuju sa mašinama, ali i da urade ono što mašina još ne može – da razumeju čoveka.
A tu se, po njemu, krije i jedna važna prednost čoveka u odnosu na mašinu.
– Ljudima i dalje treba pomoć i savet živog čoveka jer AI još ne poznaje naš čuveni „štap i kanap“.
Upravo sve više primera pokazuje da će uspešna primena veštačke inteligencije zahtevati ljudsko učešće. Konsultantske kompanije sve češće angažuju inženjere koji direktno kod klijenata primenjuju agentsku AI tehnologiju, dok manje firme automatizuju rutinske poslove i tako više vremena ostavljaju za rešavanje konkretnih problema klijenata.
Drugim rečima, AI za sada pre menja poslove nego što ih jednostavno ukida. Neka zanimanja nestajaće ili će biti smanjena, ali će se istovremeno pojavljivati nova, posebno tamo gde su potrebni znanje, kreativnost, odgovornost i razumevanje konkretnog problema.
I. Radoičić