Dunavac postaje biser Karlovačkog rita
Da je Pokret gorana Vojvodine (PGV) na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve na Starom Dunavu, ili Dunavcu, kako ga neki nazivaju, u pogledu zaštite i unapređenja njegovih prirodnih vrednosti i privlačenja lokalnog stanovništva da u tom delu specijalnog rezervata prirode Koviljsko-petrovaradinski rit provodi više vremena, pokazalo je predstavljanje rezultata njihovog petogodišnjeg rada na tom lokalitetu u četvrtak uveče u Svečanoj sali OŠ „23. oktobar“.
Za prezenataciju postignutog i vrednosti tog kutka od 2,5 kilometra na obali Dunava odabran je, nimalo slučajno, Svetski dan volontera jer su upravo oni dali značajan doprinos njegovom izgledu danas. Samo ove godine u okviru međunarodnog volonterskog kampa „Sačuvajmo rit“, naglasio je saradnik PGV-a Marko Ljubičić, učestovalo je njih 40 iz inostranstva i Srbije. Zajedno s radnicima JKP „Belilo“, Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve i JP „Vojvodinašume“, oni su uklonili invazivne biljke s oko 27.000 kvadratnih metara i više od 700 kubika smeća. Tokom ta dva kampa postavljen je drveni most preko odlivnog kanala na Dunavcu, dug 12 metara, dva seta drvenog mobilijara s dva stola i četiri klupe, „osvežena“ drvena učionica na otvorenom izgrađena lane, i pripremljen teren za postavljanje tri informativne table i korpi za otpatke.
Predstavnica JP „Vojvodinašume“, koje je upravljač tog prostora, Ivana Vasić je na preksinoćnom skupu naglasila da to preduzeće pruža podršku PGV-u u aktivnostima koje sprovodi i da joj je drago kako danas izgleda Dunavac, kojem se pre samo sedam-osam godina nije moglo prići.
– Mislim da će se, zahvaljujući potezima Pokreta gorana, na tom području ispraviti porazni rezultati ankete koji govore da 60 odsto karlovčake dece nije nikad bilo na Dunavcu, ali i da će vrlo brzo ono biti vidljivo i Novosađanima – rekla je Ivana Vasić. – Važno je privući mlade u te aktivnosti, a kult nekadašnjih radnih akcija se kroz volonterski rad polako obnavlja.
Reči hvale na račun PGV-a zbog svestranih mera kojima se unapređuje taj lokalitet, u šta spada i istraživanje biljnog i životinjskog sveta, uputili su i prof. dr Branko Miljanović i docent Tamara Jurca s Departmana za biologiju i ekologiju PMF-a, te dr Biljana Panjković iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Ratko Bajčetić iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao predstavnici instutucija i državnih organa koji podržavaju takve aktivnosti gorana. Pohvale su stigle i od Karlovčanke, dugogodišnje saradnice te nevladine organizacije Jasne Atanacković, koja je ispričala kako su sugrađani nekada provodili vreme na Dunavu, a u tom evociranju uspomena, uz fotogafije iz ranijih vremena, pridružio joj se i Ivan Kerenac Kepena.
Z. Milosavljević