Smiljka Jovanović: Realnost u planiranju odlika i ovog budžeta Vojvodine
– Budžet je projektovan realno, što je i osnovna pretpostavka za odgovorno upravljanje javnim finansijama – rekla je u razgovoru za „Dnevnik” pokrajinska sekretarka za finansije Smiljka Jovanović.
– Poslanici Skupštine Vojvodine sutra treba da usvoje budžet Pokrajine za 2020. godinu. Realnost planiranja odlika je budžeta svake godine u mandatu ove pokrajinske administracije. To dokazuju ostvarenja od 2016. do 2018. godine, koja se kreću 2016. u visini od 101,2 odsto, 2017. godine od 97,4 i 2018. u visini od 97,8 odsto. Drugo – ako izuzmemo sektore obrazovanja i opštih usluga javne uprave, zbog veličine transfera koji se prenose ustanovama obrazovanja i jedinicama lokalne samouprave, a koji iznose preko 62,44 odsto ukupnih sredstava – rang-lista sektora po učešću u raspoređenom novcu najbolji je pokazatelj prioriteta i odlika ovog budžeta. Redosled prioriteta, meren učešćem u raspoređenom novcu je sledeći: ekonomska i razvojna politika 9,63 odsto, zaštita životne sredine, koja uključuje upravljanje vodama, 6,76, kultura i informisanje 4,83, poljoprivreda i ruralni razvoj 4,36 i zdravstvo 3,96 odsto.
Ako biste uporedili novi budžet s onim usvojenim krajem 2015. za 2016. godinu, šta biste zaključili?
– Budžet AP Vojvodine usvojen u decembru 2015. godine za 2016. godinu, iznosio je 57,8 milijardi dinara. Predloženi budžet za 2020. iznosi 77,3 milijardi dinara, dakle, to je 19,5 milijardi, ili 33,8 odsto, više. Još bolji pokazatelj je rast poreskih prihoda od zarada i poreza na dobit. Rast prihoda od poreza na zarade rezultat je rasta prosečne zarade i zaposlenosti, a rast poreza na dobit pokazatelj je rasta profitabilnosti privrede. Ta dva poreska oblika od 2016. godine, zaključno s 2018, beleže rast ostvarenja veći od 44 odsto. Ostvarenje 2016. godine je 11,2 milijardi, a u 2018. godini 16,1. To jesu atributi pokrajinskog budžeta koji pokazuju kvalitet fiskalnog potencijala Pokrajine, ali prvenstveno su pokazatelj boljeg stanja u realnoj bazi – odnosno poslovanju subjekata koji svoju delatnost obavljaju u Vojvodini. To je bilo poređenje prihodne strane budžeta, a zaključak je rast obima i poboljšanje „kvaliteta” sredstava kojima Pokrajina raspolaže.
Šta pokazuje poređenje rashodne strane budžeta?
– Postavkama budžeta od 2016. godine do ovog koji je predložen za sledeću godinu, uspostavljeni su standardi i nivoi izdvajanja za pojedine funkcije. U ovom četvorogodišnjem ciklusu su sva značajnija ulaganja, pre svega kapitalnog karaktera, završena ili je novac za njihovu realizaciju obezbeđen predloženim budžetom za 2020. godinu. To je izraz jasnog planiranja s ciljem da se kapitalna ulaganja privredu kraju i stave u funkciju kojoj su namenjena. Čak i projekti koji su započeti u ranijem periodu, pa „zamrznuti”, u ovom ciklusu su, nakon procene i ocene dostignutog stepena realizacije, „oživljeni” i završavaju se. Na primer dogradnja objekata dvorca Hertelendi.
Pokrajinska vlada je saopštila da je u novom budžetu, kad se radi o kapitalnim ulaganjima, značajna svota izdvojena za završetak započetih projekata i za novi investicioni ciklus. Da li možete da nam kažete koji se projekti završavaju, ili nastavljaju u narednoj godini?
– Neki od započetih projekata za čiju realizaciju je obezbeđen novac su: izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda naselja u opštinama Mali Iđoš i Bačka Topola, rekonstrukcija i dogradnja postojećih i izgradnja novih objekata u okviru kompleksa dvorca Hertelendi u Bočaru, opština Novi Bečej i adaptacija i rekonstrukcija objekta Gimnazije „Isidora Sekulić” u Novom Sadu s nadgradnjom jedne etaže. Tu je i završetak finansiranja izgradnje „Žeželjevog” mosta, sanacija i adaptacija Narodnog pozorišta u Subotici i izgradnja objekta RTV-a.
Poslanici opozicije često upućuju kritike zbog kvaliteta pijaće vode u Vojvodini i zbog toga što nedostaju fabrike vode. Šta je predviđeno za narednu godinu?
– Za narednu godinu planirana su značajna ulaganja putem konkursa, kako tamo gde je projektno-planska dokumentacija spremna, tako i za pripremu te dokumentacije za izgradnju postrojenja za proizvodnju pitke vode, kanalizacione mreže i prečistače otpadnih voda u lokalnim samoupravama. Radi se o velikim ulaganjima koja su prepoznata kao prioritet najvišeg ranga u sklopu Nacionalnog investicionog plana. Očekujemo da u novom investicionom ciklusu, združenim sredstvima iz budžeta Republike, Pokrajine i lokalnih samouprava, rešavanje pitanja snabdevanja vodom bude stavljeno u prvi plan.
Eržebet Marjanov
Planirano je i novo zaduženje u budžetu, o kom iznosu se radi i za šta su sredstva namenjena?
- Novo zaduživanje u 2020. godini planirano je u iznosu od 2,4 milijarde dinara za investicione rashode. Radi se o dva kapitalna projekta: za izgradnju objekta Kamenica 3 sa pet centrom, za čiju realizaciju je potrebno obezbediti 1,8 milijardi dinara i za automatizaciju sistema odbrane od grada na teritoriji raketnog centra Fruška gora, ukupne vrednosti 600 miliona dinara.
– Obezbeđen je i novac za podršku kapitalnim ulaganjima lokalnih samouprava u svim oblastima u kojima je Pokrajina, preko Uprave za kapitalna ulaganja, i do sada pružala podršku. Najznačajnija svota opredeljena je za ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, u oblast vodoprivrede i zaštite životne sredine i za projekte lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja. I ovim budžetom nastavlja se ulaganje u unapređenje infrastrukture zdravstvenog sistema.Takođe se nastavlja ulaganje u infrastrukturu javnih ustanova u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, sporta i dr. Za opremanje Naučno-tehnološkog parka obezbeđeno je 80 miliona dinara, čime se zaokružuju pretpostavke da to ulaganje počne da „živi” i kreira dodatni rast – navela je pokrajinska sekretarka.