(VIDEO) PRE 17 GODINA NA DAN PRIMIRJA U KRAGUJEVCU POTEKLE SUZE 11. novembra 2008. sa proizvodne trake Zastave sišao je poslednji Jugo
Nadmenim strancima bio je predmet ismevanja, a Srbima ponos, deo detinjstva i čista sreća na četiri točka.
Dan primirja u Velikom ratu Kragujevčani će pamtiti iz još jednog razloga. Pre tačno 17. godina sa proizvodne trake fabrike "Zastava automobili" sišao je i poslednji Jugo.
Za radnike "Srpskog Detrojta" bio je to kraj jedne ere, čin koji trajno prekida svaku vezu domaće automobilske industrije sa zlatnim danima iz vremena bivše Jugoslavije. Bio je to trenutak da se suočimo sa surovom realnošću, nekadašnji gigant proglasiće bankrot.
Crveni Jugić proizveden pod brojem 794.428 izmamio je suze muškaraca i žena koji su svoj radni vek proveli stvarajući Zastavine četvorotočkaše.
Automobil su ukrasili velikom mašnom i porukama "A sad adio", i "Ćao, nema više". Sudbina poslednjeg Juga ostala je nepoznata.
Model koji je nastao 28 godina ranije postao je, tokom nepune tri decenije prizvodnje, simbol domaće automobilske industrije. Bio je deo svake porodice i saučesnik u prvim kilometrima za stotine hiljada vozača širom SFRJ.
Tokom svog životnog veka, prošao je kroz brojne korekcije, namenske i estetske. Od Juga sa teretnm prostorom kakav je nekada koristila Pošta, do Juga kabrioleta, bio je sve i bio je za svakog.
Zlatnim slovima ostaće upisana 1989. godina, kada je sa pogonske trake sišlo rekordnih 118.237 primeraka za godinu dana.
Prvih pola miliona, Jugo će proslaviti dve godine kasnije. Međutim, početak nove decenije je, kao što znamo, sa sobom doneo teške dana za sve na prostoru bivše Jugoslavije, a teret ovog vremena sa običnim narodom, podelio je Jugo.
Sankcije koje su nas izlovale od ostatka sveta i politička kriza u zemlji, napravile su nepremostiv jaz između Zastavinih mogućnosti i velikog napretka evropske konkurencije.
Tako je Jugić trajno ostao zarobljen u vremenu, a svaki pokušaj da ga učinimo modernijim dao je rezultat koji je i dalje bio daleko od savremenog.
Bez obzira na sve, Jugić je bio i ostao deo nas. Tome najbolje svedoče priče i poduhavti ljudi koji ne odustaju od napora da njegovo ime sačuvaju od zaborava.
Darko Marčeta i prof. Aleksandar Bjelić vraćaju Jugo na velika vrata, o električnoj reinkarnaciji kultnog modela pročitajte OVDE.
Kako su naši humanitarci Jugom prešli put od Vrnjačke banje do Pekinga, pročitajte OVDE.