Danas je Dan rudara: Čast neustrašivim ljudima koji više od jednog veka grade snagu Srbije
Rudarstvo u Srbiji ima izuzetnu tradiciju, a Dan rudara obeležava se 6. avgusta kao esnafski praznik u znak na veliki uspeh rudara postignut 1903. godine.
U rudarstvu je u Srbiji zaposleno preko 20.000 osoba, a rudari imaju beneficirani radni staž.
Aktivnih eksploatacionih polja ima više od 200, a za bar još stotinak postoji saglasnost nadležnih. Približno 270 preduzeća radi u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina, a dvadesetak se bavi geološkim istraživanjima.
U Senjskom rudniku, najstarijem u Srbiji za eksploataciju uglja, 6. avgusta 1903. počeo je štrajk rudara, izazvan otpuštanjem trojice radnika, odnosno nesrećom koja se prethodno dogodila.
Devet dana potom, štrajk je okončan povratkom na posao otpuštenih, ali i poboljšanjem uslova rada, pa i skraćenjem radnog vremena.
Bio je to veliki uspeh, pa je datum početka štrajka kasnije prihvaćen kao Dan rudara u Srbiji, kako je odlučeno nakon Drugog svetskog rata.
Prethodno, rudari u Srbiji obeležavali su kao esnafski praznik, slavu, zaštitnika, Svetog Prokopija. U Senjskom rudniku postoji crkva posvećena Svetom Prokopiju.
Senjski Rudnik, najstariji aktivni rudnik mrkog uglja u Srbiji, dvadesetak kilometara jugoistočno od Despotovca, aktivan je od 1853. iako se o ozbiljnijim formama eksploatacije rude može govoriti tek od šezdesetih 19. veka.
Vučić čestitao Dan rudara: Rudarstvo opstaje kao jedan od stubova privrede
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je danas svim zaposlenima u rudarskoj industriji Dan rudara u kojoj je poručio da rudarstvo i u našem veku opstaje kao jedan od stubova privrede i energetske stabilnosti Srbije.
"Poštovani rudari, hrabri sinovi naše zemlje, Dan rudara Srbije, 6. avgust, nosi breme višemilenijumske istorije, a u isto vreme i težinu blaga koju svakodnevno vadite iz utrobe zemlje. Rad u jami zahteva ne samo fizičku snagu, već i visoko izraženu svest o zajedničkom dobru. Svaka tona uglja, rude ili minerala izvađena iz zemlje plod je truda, izdržljivosti i, nažalost, čestog rizika kojem se rudari svakodnevno izlažu. Stoga, ovim povodom upućujem iskrene čestitke svim rudarima, zaposlenima u rudarskoj industriji, kao i njihovim porodicama, koje dele breme svakog silaska u jamu", navodi se u čestitki.
On je poželeo i da svaki silazak u rudnik bude bezbedan, a svaki povratak na površinu zdrav i miran, navodi se u saopštenju Službe za saradnju sa medijima predsednika Republike.
"Slava i zahvalnost svima koji grade temelje naše privrede, duboko u zemlji, daleko od svetlosti dana. Sa zahvalnošću i poštovanjem pozdravljam vas rudarskim pozdravom - Srećno! Živela Srbija!", poručio je predsednik Srbije.
U najranijoj fazi nazivan je Aleksandrovo, po knezu Aleksandru, da bi potom bio preimenovan u Majdan kod Senja.
Vodeći stručnjak rudnika u to vreme je bio inženjer Vasilije Božić, sunarodnik iz Srema, kog je vlada Kneževine Srbije pozvala da pošto ustanovi opšte prilike, osmisli i organizuje eksploataciju rude.
Tada i decenijama potom glavni korisnik proizvodnje Senjskog rudnika bila je Topolivnica u Kragujevcu. Ruda je transportovana volovskim zapregama, da bi se pošto je osamdesetih u Srbiji izgrađena železnička mreža, pristupilo gradnji uskotračne pruge do rudnika, koja je puštena u rad 1892.
Senjski rudnik koji danas nastanjuje oko 500 stanovnika, osnovnu školu ima od 1869. Lokalni list Rudarski glasnik, počeo je da izlazi 1903. Električna energija, za osvetljenje, uvedena je 1908. Godine 1891. tamošnji rudari osnovali su fond Bratska kasa, s ciljem pomoći po potrebi, u koji su svi izdvajali 1 odsto zarade.
Poznati štrajk iz 1903. dogodio se pošto je uprava rudnika odlučila da otpusti trojicu, po svemu sudeći poznatih radničkih aktivista. Posle mučnih pregovora, devet dana kasnije, uprava je prihvatila da budu vraćeni na posao, da radno vreme bude skraćeno, a rudarima je nadalje obezbeđivan i besplatan olaj za osvetljenje.
Ministarstvo rudarstva uputilo čestitku povodom Dana rudara
Ministarstvo rudarstva i energetike uputilo je danas čestitku rudarima Srbije povodom Dana rudara u kojoj se ističe da rudarstvo ima važno mesto u razvoju Srbije i da je rad, znanje i posvećenost rudara jedan od temelja energetske sigurnosti zemlje.
"Danas odajemo priznanje svim rudarima Srbije! Ljudima čiji rad, znanje i posvećenost predstavljaju jedan od temelja energetske sigurnosti naše zemlje", navodi se u čestitki.
Dodaje se da je u prvom kvartalu ove godine učešće sektora rudarstva u BDP-u iznosilo 2,9 odsto, da taj sektor zapošljava više od 32.000 ljudi, kao i da je nastavljen i rast zarada i prihoda od naknada za korišćenje mineralnih resursa.
"Hvala svim rudarima i njihovim porodicama na trudu, odgovornosti i požrtvovanosti. Srećan Dan rudara", navodi se u čestitki.
Dan rudara obeležava se 6. avgusta u znak sećanja na veliki uspeh rudara postignut 1903. godine kada je u Senjskom rudniku, najstarijem u Srbiji za eksploataciju uglja, počeo štrajk rudara, izazvan otpuštanjem trojice radnika, odnosno nesrećom koja se prethodno dogodila.
Nedavna istaživanja nesumnjivo su potvrdila da je obrada metala na tlu Srbije bila poznata čak oko 5.500 pre n.e.
Arheološki nalazi u Pločniku, u Toplici, gde su pronađene rude azurita i malahita, korišćene za dobijanje bakra, podrazumevju ne samo bakarni alat, kao sekiru, ili nakit, nego su pronađene metalurške peći sa sistemom ventilacije, pa i bronzane ploče, folije, nesumnjivo plod metalurške proizvodnje, datirane u približno 4650. p. n. e. što Pločnik čini nalazištem do sada najstarije metalurgije na svetu.
Poređenja radi, metalurški nalazi u Pločniku stariji su oko 1.500 godina od nalaza bronze na Bliskom istoku, za koje se prethodno verovalo da su najstariji.
Rudarstvo je na tlu Srbije bilo u zamahu u vreme rimske uprave, i posebno u vreme Nemanjića, da bi pod Turcima postepeno zamrlo.
Znatan deo snage i bogatstva Srbije Nemanjića bio je plod razvijenog rudarstva. Od 13. veka u Srbiji su bili prisutni i Sasi, Nemci pristigli iz Erdelja, čija je specijalnost bila rudarenje. Poznati su su bili rudnici kao Novo Brdo, Brskovo, Rudnik, Koporić, Janjevo, Trepča, Rogozna, i brojni drugi.
U poznom srednjem veku Srbija je bila među vodećim proizvođačima srebra u Evropi, koje je tada znatno bolje vrednovano nego danas. Relativno bogatstvo i snaga onovremene Srbije poticali su odatle. Bogatsvo Dubrovnika temeljilo se uglavnom na trgovini rudom iz Srbije. Dubrovčani su je potom dodatno prerađivali pošto je to bilo srebro sa visokim procentom zlata, takozvano glamsko.
Zna se da je Car Dušan Hilandaru darivao godišnje 375 litara novobrdskog srebra. Kasnije, u vreme despota Stefana Lazarevića Hilandar je uživao novobrdski dohodak od 100 litara glamskog srebra godišnje.
Bertrandon Brokijer, burgundski hodočasnik, putopisac, pocenjivao je 1433. kada je prolazio kroz Srbiju, godišnje prihode rudnika Novo Brdo na do 200.000 dukata.
Za Novo Brdo je vezan i nastanak jednog važnog pravnog spomenika srednjovekovne Srbije, koji je regulisao život i rad rudara.
Zakon o rudnicima odnosno Novobrdski zakonik, obelodanio je 1412. godine, despot Stefan Lazarević.
Srpski medievisti drže da je tekst Zakonika zapravo uobličen krajem 14. veka, a tada nanovo potvrđen.
Sastavni deo Zakonika Despota Stefana osim odredaba koje regulišu život i rad, obaveze i prava rudara, jeste i Statut grada Novo Brdo, tada najvećeg rudarskog centra Jugoistoka Evrope.