Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

Biće i pahulja u novembru...

HLADAN TALAS VEĆ NAD SRBIJOM! Šta nas stvarno čeka na Aranđelovdan i kada će stići prvi ozbiljni zimski ŠOKOVI

10.11.2025. 16:06 17:18
Piše:
Izvor:
Blic/Dnevnik
da
Foto: freepik, ilustracija

U Srbiji će se do utorka mestimično biti kiše, a od srede konačno stiže stabilno vreme.

Prema najnovijim prognozama izgleda da će se priroda odužiti kratkim prolećnim intermecom, jer kada kiša prestane širom zemlje temperatura će ponovo biti i do 20 stepeni, ali ova novembarska idila neće dugo potrajati. Već početkom sledeće sedmice sledi oštar rez i dramatična promena vremena.

Posle 20 stiže prvi sneg u gradove

Ivan Ristić, meteorolog, najavio je da je hladan talas već spreman i da će temperature vazduha iz dana u dan sve više ličiti na duboku zimu. Prema njegovim rečima „modeli se polako usklađuju sa zonom i oscilacijama, ali i vremenskom prognozom“.

- U utorak još oblačno sa padavinama na jugu, a od srede kreće stabilizacija vremena i otopljenje. Narednih dana nas očekuje porast temperature i pojedinim danima će maksimalne dnevne temperature vazduha biti od 15 do 20 stepeni. Međutim, već od nedelje ili ponedeljka, 16. ili 17. novembra, sledi promena vremena i pad temperatura koje će zatim iz dana u dan sve više ličiti na zimske. Trenutno model najavljuje sneg u nižim predelima za 21. novembar, na Aranđelovdan, ali neki modeli i pre – kaže Ivan Ristić.

da
Foto: freepik, ilustracija

"Vrtoglavo rastu šanse za prvi sneg u novembru"

Prethodnih dana meteorološki modeli, kako je Ivan Ristić objavio, najavljivali su sneg u Beogradu i ostalim gradovima već u ponedeljak 17. novembra, i on je potvrdio da sve više rastu šanse za prve pahulje u nižim predelima u novembru.

- Neko je "otkazao" sneg u novembru, kao što je bilo pre "otkazano" i Miholjsko leto, ali vrtoglavo rastu šanse za pojavu prvog snega u nižim predelima i u novembru. Svi parametri koji se dodatno koriste za korekciju dugoročnih prognoza ukazuju na jače zahlađenje u trećoj dekadi novembra. Sa pojavom snega temperature će se kretati između 0 i 5 stepeni – kaže Ristić.

Čeka nas hladnija zima od prethodnih

U dugoročnoj prognozi, kada je najavio oštriju i hladniju zimu, podsetio je i na zime iz prošlog veka, pre oko 40 godina, kada je, recimo, temperatura u Surčinu padala i do -21 stepen, a snežni pokrivač se zadržavao oko 30 dana.

- Nisam siguran da će zima 2025/2026. hiti najhladnija u poslednjih 15 godina, ali će biti hladnija od prethodnih. Kada opet na aerodromu bude -21 stepen moći ćemo da kažemo da nam se vratila prava zima, kakva je nekada bila. Jače zahlađenje u novembru očekujem u trećoj dekadi novembra, kada do nas dođe hladniji vazduh sa severa Evrope. Polarni vrtlog je slab i neće moći da zadrži hladan vazduh, pustiće ga ka nama – objašnjava Ristić.

da
Foto: freepik, ilustracija

Srbija u toplijem režimu i zimi - izgubili smo pola godišnjih doba

Sa dolaskom hladnog fronta treba očekivati promenjivo zimsko vreme do početka proleća, i uz prodore hladnog vazduha biće i toplijih perioda, jer smo, kako kaže Ristić, još uvek u toplijem režimu u odnosu na period pre 2000. godine. Očekuju se i naleti vetra, košave, kada vazduh bude nekoliko puta dolazio sa istoka.

Meteorolog podseća da je zadnjih godina jedva bilo četiri do pet dana sa zimskim pokrivačem, a normalno bi bilo da ga ima oko 30 dana.

- Videćemo šta će nam doneti predstojeća zima, a dosta prognoza ukazuje da nas čeka jača i drugačija zima od prošlih. Kada hladan vazduh prodre do nas velike su šanse da u nekoliko navrata padne i sneg. Ako bude 10, 15 ili 20 centimetara snežnog pokrivača i ako dođe hladan vazduh onda bi pokrivač mogao i da se zadrži. Sve je to sada jako teško zato što je tokom prethodnih godina temperatura na Balkanu porasla za četiri stepena. Zato obaramo letnje rekorde, a to znači i da smo izgubili pola godišnjih doba – zaključuje Ristić, a navodi Blic

Izvor:
Blic/Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar