OGRANAK SANU U NOVOM SADU OVOG VIKENDA DOMAĆIN MEĐUNARODNOJ NAUČNOJ KONFERENCIJI KOJA JE DEO PROJEKTA „LAMINATION” Svetska pamet u zaštiti srpskog lesa
Ogranak Srpske akademije nauka i umetnosti ovog vikenda je ugostio učesnike međunarodne naučne konferencije, koja se realizuje u okviru projekta Lamination - “The Loess Plateau Margins: Towards Innovative Sustainable Conservation” („Margine lesnih platoa: Ka inovativnoj održivoj zaštiti prirode“) finansiranog kroz program „Dijaspora” Fonda za nauku Republike Srbije.
Ovaj projekat je inače udružio istraživače sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadi i Nišu, Tehnološkog fakulteta u Leskovcu i Univerziteta Lunda u Švedskoj, pod rukovodstvom akademika Slobodana Markovića. A fokus projekta je na analizi mehanizama delovanja erozije na marginama lesnih platoa u Srbiji (među ostalim Titelski breg, Krčedinska ada, ciglana kod Rume), sve kako bi se pronašle najbolje mere za ublažavanje negativnih posledica degradacije zemljišta.
U okviru pomenutog naučnog skupa, koji okuplja vodeće svetske stručnjake i istraživače, biće prezentovan veliki broj referata koji se temelje na inovativnim i interdisciplinarnim metodološkim pristupima usmerenim ka održivoj zaštiti lesnih platoa i njihovih marginalnih delova kao regionima prepoznatim po izuzetno dinamičnim pejzažima, bogatom prirodnom i kulturnom nasleđu, kao i visokoj ekološkoj ali i ekonomskoj vrednosti. Naime, les i lesu slični sedimenti imaju jako povoljan minerološki sastav i zbog toga su na ovakvom geološkom substratu formirana najplodnija i ekonomski najvažnija zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju . Međutim, margine lesnih platoa jako su krhke i fragilne i izložene delovanju ekstremnih padavina ili suša, dejstvu lokalnih vetrova ili pak aktivnostima antropogenih činilaca - odnosno čoveka.
Rukovodilac projekta je akademik Slobodan Marković
U tom svetlu je cilj konferencije da se istaknu složeni ekološki, prirodni i društveno-ekonomski izazovi sa kojima se suočavaju margine lesnih platoa kako bi se donosicima odluka ponudila najekonomičnija i najprihvatljivije rešenja ka kojima bi onda mogli da usmere legislativne okvire. Jer, lesni platoi kao jedinstvena geološka i geomorfološka tvorevina, zahtevaju ciljane strategije upravljanja i (geo)konzervacije koje povezuju naučna saznanja, prirodne i kulturne vrednosti i održivo korišćenje zemljišta. Stoga se poseban akcenat i stavlja na pitanja geonasleđa, geokonzervacije i geoturizma, koji predstavljaju ključne stubove dugoročnog očuvanja životne sredine u lesnim provincijama.
– Razumevanje geološke evolucije lesnih terena unutar jugoistočnih delova Panonskog, odnosno Karpatskog basena, očuvanje geodiverziteta i promocija održivih geo-turističkih pristupa predstavljaju suštinske elemente budućeg okvira zaštite na lokalnom, nacionalnom i regionalnom nivou - navodi dr Tin Lukić, vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Uni- verziteta u Novom Sadu. – Istovremeno, naš je zadatak da kroz projekat iznađemo i najbolja biotehnološka rešenja, koja bi smo mogli da implementiramo na terenu, a koja bi imala za cilj da lesne sedimente jednostavno učine otpornijim na dejstvo erozije kiše i erozije vetra, koja je veoma prisutna u ovim delovima Evrope.
Konferencija će takođe posvetiti pažnju i istraživanjima paleoklimatskih zapisa u lesu i dinamike uslova životne sredine iz prošlosti, što dodatno pruža mogućnost da se detaljno sagledaju klimatska varijabilnost i njene ekološke posledice. Na taj način, povezivanjem naučnih rezultata istraživanja prošlosti i sadašnjosti, učesnici skupa će steći sveobuhvatno razumevanje kako istorijski procesi mogu unaprediti savremene strategije očuvanja, te povećati regionalnu otpornost na sve izraženije izazove u životnoj sredini.