Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

OVA BAKTERIJA NAJČEŠĆI IZAZIVAČ CREVNIH INFEKCIJA Oprez kod hrane, ruke trebaju biti čiste EVO KAKO JE KUĆNI LJUBIMCI PRENOSE

07.09.2025. 12:47 13:32
Izvor:
Dnevnik
комбо
Foto: Pixabay.com

Kampilobakter je jedna od najčešćih crevnih infekcija kod ljudi i životinja, koje su i značajan izvor infekcije, pa čak i kućni ljubimci mogu da je prenesu, kaže šefica Odseka za diferencijalnu dijagnostiku gastrointestinalnih infekcija Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine profesorka dr Nadica Kovačević.

– Najučestaliji vid zaražavanja je preko hrane životinjskog porekla, koja je nedovoljno termički obrađena. U 80 odsto slučajeva to je živina i nepasterizovano i nesterilisano mleko, ali i preko nehlorisane vode, iz nekog izvora, jezera ili reke – kazala je dr Kovačević.

 

руке
Foto: Pixabay.com

Drugi način zaražavanja je kontaktom i to je ono što zovemo bolest prljavih ruku. To može da se dogodi maženjem psa ili mačke zaraženih bakterijom ili su površine kontaminirane. Prema rečima dr Kovačević simptomi su isti kao i kod svih drugih crevnih infekcija, kao što su salmonela, šigela, virusne infekcije. U 80 odsto slučajeva prolaze bez simptoma, a kod 20 odsto obolelih javljaju se bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje, proliv, vodenaste stolice koje nekada mogu da sadrže krv i sluz i temperatura.

– Težina kliničke slike zavisi od toga koliko se bakterija raširila. Obično je to blago oboljenje, ali je nekada i po život opasno, ukoliko su u pitanju mala deca, stariji od 65 godina, trudnice, ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom. Bolest uglavnom nije teška i ljudi mogu da se zaraze i budu izvor infekcije, a ne moraju da obole – napomenula je dr Kovačević.

Kako objašnjava, problem je kada obole ljudi koji rade sa hranom, jer je to značajno za razvoj infekcije. Kada se završi lečenje, uzročnik može još neko vreme da se zadrži u crevima. Pacijentima se daje simptomatska terapija i u većini slučajeva se leče kući. Potrebno je da uzimaju dovoljno tečnosti, probiotike kako bi povećali otpornost odbrambenog sistema creva dobrim bakterijama. Potrebno je da se ishrana koriguje i uvede dijetetski režim, jer dok traje bolest creva su osetljiva i ne mogu da obavlja svoju funkciju i treba ih poštedeti i uzimati lakšu hranu, kao što je bareno povrće, krompir, šargarepa, pirinač. Ne treba jesti začinjenu i slatku hranu.

храна
Foto: Pixabay.com

– U manjem broju slučajeva se daju antibiotici, samo za teške slučajeve i ako postoje komplikacije. Radi se i pregled stolice, odnosno koprokultura, a brzo se dobije rezultat. Ako se izoluje bakterija, nalaz će pokazati na koje antibiotike je osetljiva. Nikako ne treba uzimati antibiotik na svoju ruku, već samo po nalogu lekara – navela je dr Kovačević.

Ukoliko bolesnik ne povraća, treba uzimati tečnosti, ali gutljaj po gutljaj vode ili nezaslađenog čaja, tako da se za 24 sata unese oko dve litre tečnosti. Uz to treba unositi slanu supu, kao i probiotike da bi se poboljšala odbrana creva.

Nikako loperamid

Dr Nadica Kovačević upozorava da nikako na svoju ruku ne treba uzimati antimotilitentne lekove, odnosno loperamid. On zaustavlja proliv, ali se bakterije i toksini koje bakterije izlučuju, ostanu u crevima, što pogoršava bolest i nastaju još veća oštećenja creva. Javlja se nadutost, jer se creva šire, zadržavaju se gasovi i pogoršava bolest.

Bolest traje nedelju dana i prolazi bez posledica. Tokom infekcije je došlo do poremećaja bakterija, a kada se uspostavi ravnoteža, onda se bolest zaustavlja.

– Najvažnija je prevencija, a pošto je hrana najznačajniji izvor infekcije, potrebno je da se pažljivo rukuje sa namirnicama i čuvanjem hrane. Najbezbednija je kuvana hrana na više od 80 stepeni Celzijusa, a temperature od 20 do 50 stepeni su optimalne za razmnožavanje bakterije. Sirove namirnice su najkritičnije, odnosno sirovo meso, riba, nehlorisana voda, a bitno je i u kakvoj vodi se pere voće i povrće. Važna je higijena radnih površina, noževa, daski, posuđa. Ne treba na istoj dasci gde se seče meso, pa onda namirnice koje se ne tretiraju termički. Važno je i da se namirnice i obroci čuvaju u frižideru. Ali najvažnije je pranje ruku – istakla je dr Kovačević i dodala kako je leto sezona za bakterije, pa se tada javlja i ova bolest.

Izvor:
Dnevnik
Pošaljite komentar