PREBOLELI STE KOVID? Ovi virusi možda i dalje spavaju u vašem telu
Gotovo polovini pacijenata hospitalizovanih zbog kovida 19 ponovo se aktivirao neki virus koji je do tada mirovao u organizmu, a jedna porodica virusa, prisutna kod većine ljudi, bila je povezana sa dugotrajnim simptomima dugog kovida.
Težak oblik kovida 19 može da „probudi“ viruse koji miruju u organizmu, čak i kod ljudi koji inače imaju zdrav imunski sistem, pokazalo je novo istraživanje.
Među ponovo aktiviranim virusima bili su Epštajn-Barov virus (virus koji izaziva infektivnu mononukleozu, ili EBV), citomegalovirus (CMV), herpes simpleks virus (HSV) i anelovirusi. Ta poslednja grupa virusa može se naći kod ogromne većine ljudi, ali nikada nije nedvosmisleno dokazano da izaziva bolest kod čoveka.
Međutim, u ovoj studiji ponovno aktiviranje ovih naizgled bezopasnih anelovirusa bilo je povezano sa trajnim fizičkim ograničenjima usled takozvanog „dugog kovida“, objavili su istraživači 5. avgusta u časopisu „Nature“.
Ana Klif, vanredna profesorka mikrobiologije, imunologije i biologije raka na Univerzitetu Virdžinije, koja nije učestvovala u istraživanju, ocenila je ovaj rad kao „jednu od najvećih i najpažljivije sprovedenih studija te vrste“. Nalazi ukazuju na to da težak kovid 19 može da probudi uspavane viruse i da oni, „kada se jednom aktiviraju, mogu dodatno doprineti upali koja pogoršava kovid 19“, navela je Klif u imejlu za „Live Science“.
Težak oblik kovida 19 može da „probudi“ viruse koji miruju u organizmu, čak i kod ljudi koji inače imaju zdrav imunski sistem, pokazalo je novo istraživanje
Štaviše, „ako naši nalazi o porodici Anelloviridae i dugom kovidu budu potvrđeni, to bi stvorilo veliku potrebu da se ovi virusi bolje razumeju i da se razviju antivirusni lekovi protiv njih“, rekla je za „Live Science“ koautorka studije dr Ester Melamed, neuroimunološkinja sa Univerziteta Teksas u Ostinu.
Studija je obuhvatila 1.154 odrasle osobe koje su bile hospitalizovane zbog kovida 19 različite težine, a praćene su tokom godinu dana. Istraživači su prikupljali uzorke krvi i briseve nosa, kao i uzorke tečnosti iz pluća kod pacijenata na mehaničkoj ventilaciji. Uzorci su uzimani u šest vremenskih tačaka tokom prvog meseca, a zatim posle tri, šest, devet i 12 meseci.
Tim je sproveo testove kojima je tražena virusna RNK, genetski srodnik DNK, kao pokazatelj da su se ovi virusi koji su ostajali u organizmu ponovo aktivirali tokom i nakon infekcije virusom SARS-CoV-2, koji izaziva kovid 19. Rezultati su pokazali da su se mnogi uspavani virusi aktivirali tokom akutne infekcije, naročito pripadnici porodice herpes virusa — EBV, CMV i HSV — kao i anelovirusi.
Svaki virus imao je sopstveni vremenski obrazac ponovne aktivacije: EBV i anelovirusi pojavljivali su se ranije, dok su se CMV i HSV aktivirali kasnije. Svaki od njih bio je povezan i sa posebnim skupom imunoloških i metaboličkih promena i kliničkih komplikacija kod pacijenata.
Stara ideja
Ideja da herpes virusi mogu ponovo da se aktiviraju kod zdravih ljudi, a ne samo kod onih sa oslabljenim imunskim sistemom, nije nova, rekla je Klif. Prethodna istraživanja pokazala su da astronauti i istraživači na Antarktiku, „koji spadaju među najzdravije i najstrože zdravstveno proverene ljude“, mogu da dožive ponovnu aktivaciju ovih virusa i da tokom perioda snažnog fizičkog i psihološkog stresa izlučuju više vrsta herpes virusa.
Ovako rasprostranjena ponovna aktivacija virusa dešavala se čak i kod ljudi čiji imunski sistem nije bio oslabljen. Gotovo polovina pacijenata u studiji - 550 od 1.148 - imala je ponovnu aktivaciju najmanje jednog virusa. Nakon što je akutna infekcija prošla, kod dela pacijenata razvili su se iscrpljujući simptomi dugog kovida, uključujući umor i smanjenu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, poput oblačenja ili hodanja. Kod ovih pacijenata anelovirusi su češće ostajali aktivni i nakon akutne faze infekcije kovidom 19.
Klif je navela da studija ima nekoliko važnih prednosti, uključujući jednogodišnje praćenje pacijenata i ponovljeno uzimanje uzoraka. Istakla je i da je tim ponovio glavne nalaze u zasebnoj grupi pacijenata čiji su uzorci krvi bili uključeni u biobanku Maunt Sinaj.
Dugi kovid može da izazove širok spektar simptoma, među kojima su ubrzan ili nepravilan rad srca, problemi sa spavanjem, „moždana magla“, umor i pogoršanje stanja posle napora, pri čemu se simptomi značajno pojačavaju nakon fizičkog ili mentalnog opterećenja.
I. Radoičić