U SUSRET SAVETOVANJU KRIVIČARA NA ZLATIBORU Nova lupa za krivično zakonodavstvo
Najavljene izmene i dopune Krivičnog zakonika (KZ) i Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), dva krovna pravna akta za celokupno kazneneno zakonodavstvo Srbije biće glavna tema predstojećeg savetovanja krivičara 25. i 26. septembra na Zlatiboru čiji je neposredni organizator Srpsko udrušenje za krivičnopravnu teoriju i praksu.
„Javna rasprava o nacrtima zakona o izmenama i dopunama KZ I ZKP-.a trebalo je da traje do novembra prošle godine , ali je pomerena. Međutim, izrečena mišljenja ukazala su, čini se sasvim opravdano, na neophdnost još detaljnije stručnokrtičke analize novopredloženih rešenja pre njihovog slanja u skupštinsku proceduru“, kaže prof. dr Stanko Bejatović predsednik Srpskog udrušenja za krivičnopravnu teoriju i praksu.
Bejatović ističe da samo adekvatna kaznena politika, kako zakonska tako i sudska i javnotužilačka predstavlja najefikasnije sredstvo za suzbijanje krivičnih i drugih kaznenih dela.
Očekuje se da više od 400 sudija, tužilaca, advokata i profesora iz Srbije i zemalja regiona, učesnika ovog 64. po redu savetovanja, daju doprinos pronalaženju odgovora na pitanje - da li ponuđena rešenja u Nacrtu Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika i Nacrtu Zakona o izmenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku ispunjavaju sve normativne preduslove željenog stepena adekvatnosti državne reakcije na kriminalitet ili ne, i ako ne, šta bi trebalo menjati kako u predloženom tako i u drugim pozitivnopravnim normama ovog karaktera da bi se to postiglo? Uz to, neophodna je pravilna i dosledna primena tih normi kao garancija pravne sigurnosti gradjana Srbije.
Na savetovanju o novim rešenjima u krivičnom zakonodavstvu, kriminološkim i političkim razlozima normiranja, biće organizovana i dva okrugla stola. Jedan je posvećen novinama u Zakonu o pravosudnoj akademiji i njihovom doprinosu stručnosti nosilaca pravosudnih funkcija u Srbiji, a drugi okrugli sto će ukazati na neophodnost implementacije standarda nove EU Direktive 2024/1203 o zaštiti životne u nacionalna krivična zakonodavstva uopšte, a time i krivično zakonodavstvo Republike Srbije, pre svega u njen Krivični zakonik.
„Samo u slučajevima kada jedno društvo, u ovom slučaju Republika Srbija, u svom kaznenom zakonodavstvu ima adekvatno propisane sankcije, kada se one kao takve izriču u duhu zakonske norme i kada kao rezultat efikasnosti otkrivanja, dokazivanja, procesuiranja i presuđenja izvršenih kaznenih dela, imamo visokog stepen izvesnosti privođenja odgovornosti svih izvršilaca kaznenih dela, može se reći da je njegovo kazneno zakonodavstvo u funkciji željenog stepena adekvatnosti reakcije na kriminalitet“, smatra profesor Bejatović.
Srpsko udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu organizuje ovo savetovanje u saradnji sa Ministarstvom pravde. Pravosudnom akademijom i Institutom za kriminološka i sociološka
istraživanja, Misijom OEBS u Srbiji i podršku Intermeksa iz Beoograda.
V. Savić