VIRUS GRIPE POTVRĐEN U SRBIJI! Broj obolelih raste iz dana u dan EVO KOJI SU PRVI SIMPTOMI I KAKO SE ZAŠTITITI
Virus gripa zvanično je potvrđen u Srbiji, a broj obolelih od respiratornih, stomačnih virusa i kovida iz dana u dan raste.
Lekari upozoravaju da su najugroženiji mališani i bebe, zatim trudnice, hronični bolesnici i starije osobe.
Pedijatar dr Saša Milićević objašnjava da virusi konstantno mutiraju i time postaju agresivniji i nepredvidiviji.
- Virusi stalno mutiraju, ta mutacija dovodi do toga da se određen broj pacijenata razboljeva. Simptomi su neobični, temperatura naglo skoči, javljuju se bolovi u rukama i nogama, jedna prava salata od različitih virusa.
Ističe da se u praksi ne može lako razlikovati da li je reč o gripu, kovidu ili običnoj prehladi i da je glavni cilj sprečiti komplikacije.
Da li je imunizacija i dalje najmoćniji vid zaštite, posebno za rizične grupe, dr Milićević potvrđuje:
- Pre svega savetuje se starim osobama, osobama preko 65 godina, pacijentima sa hroničnim oboljenjima. Takođe i mlađi pacijenti mogu da budu ugroženi, zbog toga je ta vakcina važna.
Naglašava da vakcina ne sprečava uvek zarazu, ali može da zaštiti od teških oblika bolesti.
Dr Milićević napominje i da se stomačni virusi šire munjevitom brzinom.
- Najugroženiji su mali pacijenti, a pogotovo bebe, stvaraju se prave male porodične epidemije. Najvažnije je nadoknaditi tečnost i elektrolite.
Ističe da ne postoji specifičan lek za ove viruse.
Zbog trenda samoinicijativnog odlaska na infuziju, dr Milićević poručuje:
- Infuzija ima svoje indikacije. Infuzija je medicinska disciplina koju će lekar da propiše, a ne korišćenje u cilju povećavanja imuniteta ili opšteg stanja.
Kurir televizija proveravala je i kako pomeranje sata unazad može da utiče na organizam, o čemu je govorila Meri Vukša, psihijatar i klinički farmakolog iz Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević".
- Utiče prvenstveno tako što deluje na cirkadijalni ritam koji je naš unutrašnji regulator. Napolju se dešava nešto, naše telo ne može odmah od tog trenutka da reaguje. Njemu je potrebno vreme da se prilagodi. Upravo ti cirkadijalni ritmovi deluju na ritam budnosti, spavanja, metabolizam, apetit, hormone, raspoloženje. san, prvenstveno san. Dlazi do disregulacije na nivou sna, možda u nekim malim stepenima, ali dolazi i do toga da teže tonemo u san, a ranije se budimo. Primećeno je da se dešava i veći broj saobraćajnih nesreća.
Ističe da ne postoji specifičan lek za ove viruse.