TEMA „DNEVNIKA”
TRŽIŠTE NELEGALNOG ORUŽJA I DALJE CVETA Pištolji i automati seju smrt iz tajnih štekova
Policija je krajem prošle sedmice u okolini Kruševca zaplenila oko pet tona marihuane, a osim rekordne zaplene narkotika, u ovoj akciji su pronađeni i četiri automatske puške i jedan ručni bacač – zolja.
Nedelju dana ranije pripaljdnici MUP-a su, u dve odvojene akcije, zaplenili ilegalno oružje i eksplozivne materije. Najpre je na graničnom prelazu Batrovci, pregledom automobila marke BMW, pronađena automatska puška s dva okvira i 40 komada pripadajuće municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac koji je osumnjičen da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Iz istih razloga par dana kasnije u Beogradu slobode je lišen muškarac star 51 godinu. U saopštenju MUP-a navodi se da je policija pretresom stana koje osumnjičeni koristi na teritoriji Palilule pronašla osam ručnih bombi, malokalibarsku i lovačku pušku, revolver, ručno pravljeni pištolj, cev karabina bez kundaka, kao i oko sto komada municije različitog kalibra.
Ove akcije državnih organa još jednom su pokazale da šverc i posedovanje nelegalnog oružja ne prestaju. Niko nema preciznijih podataka o tome koliko je nelegalnih pištolja, revolvera ili i automatskih pušaka u rukama građana. Neki podaci govore da je u Srbiji oko 800.000 ilegalnog oružja i da se ta brojka godinama osetno ne smanjuje. Prognoze da će se takva situacija promeniti nisu baš optimističke. I pored činjenice da je u međuvremenu broj registrovanog oružja smanjen za 190.000 komada, poznavaoci prilika ukazuju da se istovremeno povećava broj nelegalnih cevi.
Neka istraživanje rađena posle legalizacije pokazuju da su oružje najčešće vraćali stariji ljudi, dok ga se mlađi nisu odrekli već ga i dalje skrivaju u njima znanim štekovima. Posedovati oružja u Srbiji nije samo rezultat realne bezbednosne pretnje, već je i pitanje tradicije. To se najlakše može videti u raznim situacijama, na primer na svadbama i drugim raznim proslavama.
Kako zaustaviti ilegalno naoružavanje građana pitanje je na koje verovatno ne postoji jasan odgovor. Neki smatraju da rešenje leži u pooštravanju kazni za neovlašćeno držanje i nošenje vatrenog oružja, dok su drugi mišljenja da treba sprovoditi legalizacju. Takve akcije u Srbiji su od 2003. godine organizovane desetak puta s različitim uspehom. Prva je bila u akciji „Sablja”, posle ubistva premijera Zorana Đinđića, a poslednja pre nepune tri godine.
– Više od 82.000 komada oružja predali su građani Srbije u kampanji koju je država pokrenula nakon dva masovna ubistva početkom maja 2023. godine, u školi u Beogradu i selima u okolini Mladenovca – podaci su MUP-a na kraju dvomesečne akcije.
Automat na crnom tržištu 700 evra, „devetka” i do 1.500
Kriminalne grupe na Balkanu uglavnom nisu specijalizovane za trgovinu oružjem, već im je to usputna delatnost ili ga nabavljaju od pojedinaca. Izuzetak je Kosovo, gde postoje „jedna ili dve grupe uključene u šverc oružja u svakom od sedam kosovskih regiona”, navode upućeni.
Različiti izvori prikazuju različite cene ilegalnog oružja na crnom tržištu. Tako se može naći podatak da za pištolj, popularnu „devetku”, s obrisanim fabričkim brojem, cena na crno ide i do 1.500 evra. Drugi izvor navodi da se pištolji u najlošijem stanju prodaju za 50 evra, a cene za CZ99 i očuvane „tetejce” su do 300 evra. Jurišna puška M70, u zavisnosti od stanja očuvanosti, košta između 150 i 700 evra, a cene ručnih bombi kreću se između 10 i 50 evra.
Prema dostupnim podacima, u Srbiji ima više od 760.000 registrovanog oružja koje je u posedu 570.000 vlasnika. U odnosu na ukupan broj stanovnika (6,7 miliona), oružje u svom posedu legalno ima 8,5 posto građana Srbije, a podaci govore da na svakih 100 stanovnika dolazi 11,5 komada oružja. Na osnovu ovih pokazatelja, Srbija je, zajedno sa Crnom Gorom, na trećem mestu u svetu i prva u Evropi po količini oružja u odnosu na broj stanovnika.