Intervju
ALEKSANDRA RADAK, POKRAJINSKI SEKRETAR ZA FINANSIJE ZA "DNEVNIK" Prioritet je odgovorno ulaganje u investicione i razvojne projekte u Vojvodini EVO GDE IDE NAJVEĆI DEO SREDSTAVA IZ POKRAJINSKOG BUDŽETA
Najvažnije pitanje u kreiranju budžeta za svaku, pa i za ovu godinu jeste pitanje realnosti planiranja, jer je to osnova za dobro i odgovorno upravljanje javnim finansijama, odnosno garancija da se planirana ulaganja mogu blagovremeno i u roku izvršiti.
Dakle realnost planiranja jedna je od osnovnih pretpostavki koja obezbeđuje likvidnost budžeta i temelj je odgovorno preuzimanje obaveza koje je u skladu sa mogućnostima. Po meni to je uvek prvi i osnovni kvalitet svakog budžeta, i to nam je bilo polazno načelo i prilikom kreiranja budžeta za ovu godinu, istakla je u razgovoru za „Dnevnik” Aleksandra Radak pokrajinski sekretar za finansije.
Za svaki rizik neostvarenja imamo pripremljene mehanizme reagovanja kako bi se sve usvojene politike i realizovale
Podseća da se to lako može proveriti uvidom u godišnje završne račune. Tako je i prema poslednjem izveštaju, odnosno završnom računu za 2025. godinu, ostvarenje budžeta na visokom nivou (98 odsto od plana).
- Kapitalni deo budžeta za ovu godinu na nivou je od 22,4 milijarde dinara što je 38% od ukupnih sredstava budžeta. Ako izuzmemo transfere iz republičkog budžeta, koji su tekućeg karaktera sa unapred utvrđenom namenom, izdvajanja za rashode kapitalnog karaktera čine gotovo polovinu ovog dela budžeta (46,3%). To jasno pokazuje da je jedno od ključnih načela u postavci budžeta i za ovu godinu bilo dalje ulaganje u investicione i razvojne projekte. Uostalom obavezan deo koji se pokrajinskim budžetom izdvaja za kapitalna ulaganja, deklarisan je i Ustavom. Napredak jeste vidljiv kroz održavanje dostignutog nivoa ili povećanjem ulaganja i podrške u svim oblastima kao što su mere agrarne poltike, programi zaštite životne sredine, ulaganja u razvoj sporta, mere socijalne i demografske politike; zaštitu kulturnog nasleđa i savremenog kulturnog stvaralštva; staranje o pravu nacionalnih zajednica na informisanje, očuvanje i negovanje kulture, jezika i pisma...
Premašeno ustavnih sedam odsto
Ustav Srbije predviđa da budžet AP Vojvodine iznosi najmanje sedam odsto republičkog budžeta. Kakve su cifre poslednjih godina, odnosno da li je to u potpunosti ispoštovano?
- Odmah na početku potrebno je precizirati da je ustavni postulat oobimu budžeta AP Vojvodine u odnosu na republički budžet, definisan Zakonom o budžetskom sistemu, a u kom se ovaj odnos meri u odnosu na poreske prihode budžeta Republike Srbije. Kada govorimo o obimu budžeta, uvek je važno budžet APVojvodine posmatrati i u kontekstu ulaganja koja se republičkim budžetom planiraju za infrastrukturne projekte i druge rashode na teritoriji APVojvodine. Ta, direktna ulaganja su za 2026. godinu planirana u visini od 183,76 milijardi dinara za 2025. godinu iznosila su 159,87 milijardi za 2024. godinu; 100,25 milijardi...
Ako uzmemo dakle u obzir i ova ulaganja, možemo konstatovati da je pokrajinski budžet svih godina unazad, pa dakle i za 2026. godine na nivou koji je iznad garantovanih 7 odsto u odnosu na poreske prihode budžeta Republike Srbije. U poslednjih deset godina, evidentno je da je budžet AP Vojvodine iznosio prosečno oko 10,6 procenata u odnosu na ostvarene poreske prihode budžeta Republike Srbije.
Dakle, na osnovu trenda zabeleženog poslednjih deset godina pokrajinski budžet jeste razvojni. Takođe stanje pokrajinskih finansija predstavlja zdravu i pouzdanu osnovu na kojoj se može projektovati dalji razvoj donošenjem budžeta za naredni period- naglašava Aleksandra Radak.
Koje oblasti dobijaju najveći deo sredstava iz pokrajinskog budžeta?
U aktuelnom budžetu za ovu godinu, izuzimajući opšte javne usluge, prioritet u raspodeli u smislu učešća u ukupno raspoređenim sredstvima imaju sledeće oblasti: ekonomska i razvojna politika sa 18,52%; zaštita životne sredine(u ovu oblast uključeno je i upravljanje vodama) sa 14,16%; kultura i informisanje sa 11,31% i poljoprivreda i ruralni razvoj sa 8,17%. Sledeće oblasti u ovom nizu su: obrazovanje (5,26%), zdravstvo (4,24%),energetika, mineralne sirovine i rudarstvo (3,05%), i socijalna zaštita (2,60%). Preostala sredstva raspoređena su za sve druge oblasti uključujući i otplatu javnog duga, rezervisanje sredstava, finansiranje političkih aktivnosti i drugo.
Koji su najznačajniji projekti koje je pokrajina finansirala u gradovima i opštinama u prethodnom periodu?
- Iz pokrajinskog budžeta poslednjih godina uloženo je dosta sredstava u unapređenje infrastrukture obrazovnih, zdravstvenih o ustanova socijalne zaštite kojima je AP Vojvodina i osnivač, a koje se nalaze na teritorijama vojvođanskih opština i gradova. U odgovoru na ovo pitanje fokusiraću se na rešavanje nekih problema koji su imali u prethodnom periodu prioritet u planovima lokalnih zajednica a odnosili su se pre svega na vodnu, putnu i poslovnu i drugu infrastrukturu.
Infrastruktura koju finansira Republika
U Republičkom budžetu za 2026. godinu planirana su značajna infrastrukturna ulaganjana teritoriji APV, a finansira ih republika. Koje projekte biste izdvojili?
- Direktna ulaganja iz republičkog budžeta na teritoriji AP Vojvodine od 2016. godine beleže stalan i što je još važnije, značajan rast. Ova ulaganja su 2016. godine iznosila 15,05 milijardi dinara, a za ovu godinu planirano je 183,76 milijardi dinara. Čak i ako ovaj rast posmatramo samo u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 159,87 milijardi dinara –vidimo da je veoma značajan i da iznosi gotovo 15 odsto.. Republičkim budžetom za 2026. godinu planirana su velika infrastrukturna ulaganja u Vojvodini. Dovoljno je da spomenem samo neke od njih: Brza saobraćajnica Novi Sad – Ruma –16,5 milijardidinara u 2026 godini (za 2027 godinu planirano je 15,5 milijardi dinara); Izgradnja auto puta, deonica Beograd – Zrenjanin –12,0 milijardi dinara u 2026 godini (za 2027. godinu planirano je 16,8 a za 2028. 16,3 milijarde); Izgradnja mosta kod Sremskih Karlovaca – obilaznice oko Novog Sada sa pristupnim saobraćanicama –7,6 milijardi dinara u 2026. godini (za 2027 godinu planirano je 5,4 milijarde i za 2028 godinu 1,6 milijardi dinara) i Projekat mađarsko - srpske železnice –14,7 milijardi dinara.
Neki od tih projekata su: Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja za prečišćavanje bunarske vode za vodosnabdevanje Beočina i okolnih naselja: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje bunarske vode sa izvorišta „Staro Đurđevo“ u opštini Temerin, Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naseljenom mestu Vrdnik, Izgradnja kanalizacione mreže u naselju Lovćenac, izgradnja magistralno-distributivnog cevovoda Žabalj-Đurđevo i magistralnog vodovoda Kačarevo-Banatsko Novo Selo – projekti su čije je finansiranje započeto ove godine Izgradnja sportske hale u Starim Banovcima i bazena u Bačkoj Topoli, rekonstrukcija i dogradnja objekta Doma kulture u Padini, opština Kovačica, Rehabilitacija atarskih puteva na teritoriji opštine Iri , Izgradnja puta Ada-Utrine, Rehabilitacija saobraćajnica u Subotici, Pančevu, Beloj Crkvi, Rumi (ove godine na osnovu prijave po konkursu rehabilitovaće se saobraćajnice u Kovinu i Plandištu) infrastrukturno opremanje industrijsko-poslovnih zona, u cilju podrške u realizaciji investicionih projekata koji doprinose stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta za privlačenje domaćih i stranih investicija i otvaranja novih radnih mesta (Ruma, Senta, Zrenjanin, Kula, Sombor, Novi Bečej, Temerin, Mali Iđoš) izrada projektno - tehničke dokumentacije za prioritetne projekte predviđene planovima tih zajednica, a što im obezbeđuje spremnost dokumentacije za apliciranje za sredstva potrebna za izvođenje investicija (Subotica, Žabalj, Inđija, Kikinda, Zrenjanin, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Pančevo, Senta, Srbobran, Sremski Karlovci, Temerin, Čoka, Kanjiža, Mali Iđoš, Kovačica, Novi Sad, Bač, Ruma, Sombor, Opovo, Odžaci, Titel, Irig, Vrbas, Sečanj, Ada)
Da li je u planu rebalans budžeta i koji su razlozi za njegovo donošenje?
- Za sada, a kada kažem za sada, mislim da u narednih mesec dana nemamo ni razloga, a ni pouzdanih parametara koji bi upućivali na potrebu za usklađivanjem budžeta putem rebalansa (na višem, nižem ili istom nivou). Izrada rebalansa mogla bi biti posledica revidiranja pre svega procene ostvarenja prihoda od poreza na dobit, jer je to poreski oblik koji je veoma teško projektovati zbog složenog mehanizma po kom se utvrđuje. Naime, tek krajem ovog meseca poreski obveznici predaju poreske bilanse, a koji će pokazati i visinu poreske obaveze na osnovu rezultatata ostvarenog za prethodnu godinu, iznose očekivanih akontativnih uplata do kraja godine, ali i iznose pretplate odnosno očekivanog povraćaja pretplaćenih iznosa. Prve načelne parametre za revidiranje ove procene očekujemo nakon objavljivanja Godišnjeg biltena finansijskih izveštaja od strane Agencije za privredne registre, a što se očekuje krajem ovog meseca. Tada ćemo imati pokazatelje finansijskog položaja i uspešnosti poslovanja pravnih lica i preduzetnika u 2025. godini. Međutim, pouzdanije indikatore očekujemo najranije sredinom jula ove godine, nakon što Poreska uprava obradi poreske bilanse.
Uvećanje sredstava za sprovođenje nadležnosti APV
Koliki deo pokrajinskog budžeta čine transferi iz republike i da li smatrate da sadašnji model finansiranja obezbeđuje dovoljno novca za nadležnosti koje Pokrajina ima?
-Transferi iz republičkog budžeta čine 18,6 odsto (ili 10,65 milijardi dinara) ukupnih sredstava pokrajinskog budžeta za 2026. godinu. Ranijih godina, odnosno pre nego što su iz pokrajinskog budžeta isključeni transferi namenjeni za rashode za zaposlene u ustanovama obrazovanja na teritoriji AP Vojvodine, transferna sredstva iz republičkog budžeta učestvovala su sa oko 60% u ukupnim sredstvima.
Transferna sredstva su uglavnom namenskog karaktera, odnosno definišu se, ili za određenu oblast ili za tačno utvrđenu namenu. Činjenica da se rashodi za zaposlene u ustanovama obrazovanja više ne finansiraju preko pokrajinskog budžeta, znači samo to, da se sada ovi rashodi izvršavaju direktno iz republičkog budžeta. Naravno za taj deo sada se umanjuje pokrajinski budžet i to je pitanje kvantiteta-obima. A kvalitet vršenja nadležnosti izražen obimom sredstava, najbolje je meriti trendom ostvarenja poreskih prihoda. To su ustupljeni deo prihoda od poreza na dobit i poreza na zarade ostvareni na teritoriji AP Vojvodine. Ovi prihodi su za jednu deceniju povećani preko tri puta. Dakle od ostvarenja koje je 2016. godine iznosilo nešto preko 11 milijardi dinara, za 2025. godinu ostvareno je gotovo 36 milijardi. Ovi prihodi ključni su izvori sredstava na osnovu kojih se kreira finansijska podrška i druga ulaganja iz pokrajinskog budžeta u svim oblastima. Rast poreskih prihoda najdirektniji je izraz rasta broja zaposlenih i prosečne zarade, te profitabilnosti privrednih subjekata koji posluju na teritoriji Vojvodine. Ovakva slika stanja privrede i zaposlenosti svoj izraz svakako nalazi u boljem „punjenju“ budžeta, a veći obim budžeta znači i održavanje i unapređivanje dostignutog standrda finansiranja u svim oblastima u kojima AP Vojvodina ima nadležnost. Dakle, „dovoljnost“ novca u budžetu meri se obimom nadležnosti i merom i kvalitetom vršenja istih. Nadležnosti AP Vojvodine, definisane su zakonom koji je u primeni od 2010, godine, a iz ove kratke analize videli smo da su se sredstva za njihovo izvršavanje uvećala preko tri puta u poslednjih deset godina.
Inače, i osnovnim budžetom smo projekciju prihoda od poreza na dobit postavili na konzervativnijem nivou u odnosu na procenu koja je data Fiskalnom strategijom za 2026. godinu, a zbog spoljnih rizika i okolnosti u vezi sa poslovanjem Naftne industrije Srbije. Eventualni rizik daljeg pada ovog prihoda u visini do jedne milijarde dinara mogli bismo da „kompenzujemo“ uključivanjem prenetih sredstava iz 2025. godine, a koja nisu raspoređena aktuelnim budžetom.
Kako je sedište NIS-a u Novom Sadu, a porez na dobit se naplaćuje prema sedištu preduzeća, pri čemu vojvođanskom budžetu pripada 42,7 procenata od naplaćenog iznosa, jasno je da kretanje profitabilnosti ovog preduzeća značajno utiče i na kretanje ovog prihoda
Ono što jeste važno, to je da za svaki rizik neostvarenja imamo pripremljene mehanizme reagovanja kako bi se sve usvojene politike i realizovale. Jedan od tih mehanizama jeste i saglasnost Ministarstva finansija da u svrhu investicionih ulaganja u ovoj godini možemo prekoračiti deficit do visine od 20,77%. Ova saglasnost dobijena je na osnovu ocene opravdanosti planiranih kapitalnih ulaganja i niskog nivoa zaduženosti. Dakle, u slučaju nastupanja većih rizika za ostvarenje budžeta, AP Vojvodina može koristiti i eksterne izvore finansiranja.
Agenda koju treba da pratimo
Koji su najveći izazovi za pokrajinske finansije u narednom periodu?
Kao i u svim drugim oblastima najveći izazovi odnose se na uticaje izazvane globalnim krizama i nestabilnostima.
Ali i u ovakvim izmenjenim okolnostima, naš cilj i zadatak ostaje neizmenjen, a to je, da u skladu sa realnim finansijskim mogućnostima nastavimo investiciona i druga ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu, saobraćajnu, poslovnu i drugu infrastrukturu, socijalnuzaštitu, zaštitu životne sredine, nauku, kulturu, sport, omladinsku politiku, unapređivanje ljudskih i manjinskih prava i dr. Narvno, cilj nam je i da izborom investicionih i drugih ulaganja podstičemo ravnomerniji regionalni razvoj.
Osim toga, a ja to ne bih nazvala izazovima, već agendom koju treba da pratimo, zadaci nas koji se bavimo javnim finansijama definisani su Programom reforme upravljanja javnim finansijama za period 2026-2030. godine. Da smo na tom putu bili i do sada svedoči pozitivno mišljenje Državne revizorske institucije koje smo dobili i za reviziju završnog računa za 2025. godinu. Inače, počevši od revizije završnog računa za 2018. godinu Državna revizorska institucija dala je pozitivna mišljenja na završne račune AP Vojvodine.
Koliko poslovanje NIS-a utiče na prihode budžeta APV?
- Činjenica da porez na zarade i porez na dobit predstavljaju najvažniji deo finansijskog potencijala pokrajinskog budžeta, već dovoljno govori o značaju poslovanja ove kompanije za „punjenje“ pokrajinskog budžeta. Dakle, kako je sedište NIS-a u Novom Sadu, a porez na dobit se naplaćuje prema sedištu preduzeća, pri čemu vojvođanskom budžetu pripada 42,7 procenata od naplaćenog iznosa, jasno je da kretanje profitabilnosti ovog preduzeća značajno utiče i na kretanje ovog prihoda u periodu kada ta profitabilnost raste, a u godinama u kojima ova profitabilnost pada - padaju i prihodi budžeta. Tako je na bazi visokog rasta profitabilnosti NIS-a u 2022. godini, 2023. godine ostvaren natprosečno visok prihod od poreza na dobit. Obrnut slučaj imamo 2025. godine, kada je na bazi izveštaja iz 2024. godine, a zbog poznaatih okolnosti pokrajinski budžet vratio NIS-u pretplaćeni iznos akontativnih uplata u visini od 3,1 mlrd.din. Takođe, i ove godine NIS-u je iz pokrajinskog budžeta vraćeno oko 1,1 mlrd.din. po osnovu pretplate uplaćenih akontacija. Dakle, značaj prihoda od poreza na dobit u strukturi izvora finansiranja pokrajinskog budžeta, s jedne strane, te učešće koje je do sada imala kompanija NIS u ukupnim uplatama ovog poreskog oblika, s druge strane, svakako da najdirektnije utiču na ostvarenje prihoda budžeta AP Vojvodine. Kod ovog poreskog oblika problem za planiranje jeste nepredvidivost ostvarenja, ali i veliko učešće koje ima u ukupnom obimu pokrajinskog budžeta. Ako tome dodamo i aktuelnu situaciju vezano za NIS, jasno je da su i projekcije za narednu godinu neizvesnije nego inače, pa se konzervativni princip planiranja nameće kao nužan. Kako će ova kompanija raditi u budućnosti, važno je i u smislu broja zaposlenih koje će angažovati, kao prosečne zarade koju će zaposleni ostvarivati, jer će i to najdirektnije uticati na ostvarenje prihoda od poreza na zarade. Ali, ako izađemo iz okvira samo ovog aspektaa to je uticaj na pokrajinski budžet, mnogo je važnije rešavanje ovog pitanja sa aspekta sigurnosti snabdevanja privrede i građana.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.