SVEČANO OBELEŽEN DAN BIBLIOTEKE MATICE SRPSKE Čuvar našeg pamćenja i riznica znanja
U godini kada Matica srpska slavi dva veka postojanja posebno svečano je juče svoj dan obeležila i Biblioteka Matice srpske, prva javna naučna ustanova ovog tipa u srpskom narodu i jedan od najznačajnijih stubova naše kulture.
Jer, pod njenim se svodovima danas čuva najveća zbirka starih i retkih srpskih knjiga, preko četiri miliona publikacija na više od 100 svetskih jezika, ustanova razmenjuje knjige i časopise sa više stotina institucija na svim kontinentima a digitalnoj NBS je pristupilo samo u proteklih godinu dana više od šest miliona korisnika iz celog sveta.
„Biblioteka Matice srpske nije samo mesto u kome se čuvaju knjige, rukopisi i dragocena građa, ona je autentični čuvar našeg pamćenja, svedok vekovnog stvaralaštva i riznica znanja u kojoj su sačuvani ključni tragovi istorije srpskog jezika i knjiženosti na ovim prostorima. Zahvaljajući tome, ova biblioteka, zajedno sa ostalim ustanovama kulture od nacionalnog značaja, s punim pravom smatra se jednim od nezamenljivih elemenata i vezivnih tkiva ukupnog nacionalnog i kulturnog identiteta našeg naroda”, istakla je u svom obraćanju predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.
Upravnik Biblioteke Matice srpske Selimir Radulović je istakao kako veruje da ćemo i u buduće „imenovati našu kućicu od knjiga kao jedinstveno tradicionano knjigohranilište u kojem se oseća ukus i miris knjige, ali i kao savremenu instituciju kulture
Po njenim rečima, svi bismo morali da budemo ponosini na to što je ova riznica odolela velikim i brojnim izazovima u nemirnom točku istorije. Jer, kako je istakla, brojni ratovi, globalne i lokalne krize, pretili su da zauvek unište fond i zatru postojanje ne samo Biblioteke Matice srpske, nego i svega onogo što je suština srpske kulture, tradicije i sećanja.
Blagoju Bakoviću uručena „Zlatna knjiga” BMS
Na svečanosti je uručena i nagrada „Zlatna knjiga” Biblioteke Matice srpske jednom od najpriznatijih srpskih pesnika Blagoju Baković.
Po oceni žirija, koji su tvorili dr Milan Micić, mr Nenad Šaponja i mr Gordana Đilas, reč je o pesniku koji svojim poetskim stvaranjem izlazi van književnih okvira i deluje kao jedinstveni graditelj duha svekolikog srpskog kulturnog prostora.
Uručene su takođe i Zahvalnice BMS Olgi Rudolf, Svetlani Vučković, Narodnoj biblioteci „Radoje Domanović” iz Leskovca, Narodnoj biblioteci Trebinje i Srpskoj čitaonici u Irigu.
„Pokrajinska vlada svakako i dalja ostati pouzdan partner svim ustanovama koji čuvaju našu baštinu i stvaraju uslove za nova znanja. Podrška kulturi, obrazovanju i nauci nije samo obaveza prema prošlosti, to je svakako i naša kolektivna odgovornost prema budućnosti”, poručila je Maja Gojković, uz želju da Biblioteka Matice srpske i u godinama koje dolaze nastavi da bude svetlo znanja, mesto sabiranja najboljih vrednosti našeg naroda i ponos Novog Sada, Vojvodine i čitave Srbije. Ministar kulture Nikola Selaković ocenio je da je Matica srpska svojim osnivanjem postavila temelje kulturne politike i pre nego što je taj pojam uopšte postojao, a da je njena biblioteka taj temelj učinila vidljivim, opipljivim i dostupnim generacijama koje su dolazile. „Danas kada živimo u vremenu izobilja informacija, vrednost ovakve institucije postaje još jasnija. Jer nije izazov doći do podatka, postao je izazov razumeti ga, povezati ga i sačuvati ga od zabora. Upravo tu ulogu ima Biblioteka Matice srpske, da od mnoštva napravi smisao, a od prolaznog stvori trajno”, rekao je Selaković.
Podrška kulturi, obrazovanju i nauci nije samo obaveza prema prošlosti, to je svakako i naša kolektivna odgovornost prema budućnosti, istakla je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković
Predsednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić u svom slovu je naveo da već dva veka ova ustanova u samo središte svoga bića stavlja kult knjige. „S dobrim, razložnim i mudrim knjigama mi uspešno širimo horizonte svoga saznanja, ostajući pri tom pripadnici srpskoga naroda, a bivajući istovremeno i stanovnici čitavog sveta”, reči su profesora Stanića, a upravnik Biblioteke Matice srpske Selimir Radulović je u svojoj besedi istakao kako veruje da ćemo i u buduće „imenovati našu kućicu od knjiga kao jedinstveno tradicionano knjigohranilište u kojem se oseća ukus i miris knjige, ali i kao savremenu instituciju kulture koja ide u susred novim komunikaciono-informacionim tehnologijama i biće i nadalje u službi knjige, srpskog naroda i naše kulture”.
Svečanosti su prisustvovali i predsednik Skupštine AP Vojvodine Balint Juhas, preosveštenstvo vladika bački Irinej, kao i novosadski gradonačelnik Žarko Mićin, koji je poručio da je „Biblioteka Matice srpske čuvar našeg jezika, naše pismenosti i našeg pamćenja”: „Biblioteka Matice srpske je i jedan od najčvršćih stubova našeg grada. Bez nje, Novi Sad ne bi bio ono što jeste, grad knjige, grad kulture, grad koji je s razlogom poneo ime Srpske Atine. Neka nam Matica ostane orijentir stremljenja kulturnog delovanja i riznica istinskih vrednosti naše nacije”, reči su novosadskog gradonačelnika.
M. Stajić