IGRA GUŠENJA SA TIKTOKA VELIKA PRETNJA OSNOVCIMA! Stručnjaci upozoravaju na mračnu stranu društvenih mreža, RODITELJI OVO MORAJU ZNATI
Dok su društvene mreže za mnoge mlade prostor zabave i druženja, stručnjaci upozoravaju da one mogu biti i izvor ozbiljnih rizika – od vršnjačkog pritiska i sajber nasilja, do opasnih internet izazova koji mogu imati tragične posledice.
O ovoj temi za Kurir televiziju govorili su psiholog Bojana Šlajmer, stručnjak za bezbednost dece na internetu Katarina Jonev, analitičar Saša Borojević i Blažo Marković, predsednik Sindikata policije i pokreta "Novi ljudi nova snaga Srbije".
TikTok i opasni trendovi
Prema rečima Katarine Jonev, najveći uticaj na decu trenutno imaju izazovi sa društvene mreže TikTok, koji su posebno popularni kod dece od petog do osmog razreda. Ističe da se tokom letnjeg raspusta povećava vreme koje deca provode na telefonu, što dodatno povećava rizik.
-Igra gušenja, razni skokovi i imitiranje supermena su neki od izazova koji izgledaju kao igra, ali u stvarnosti dovode do teških povreda. Prošle godine, u roku od 12 sati, u Bosni je više od 80 dece potražilo medicinsku pomoć zbog učešća u jednom takvom izazovu, dok je u Srbiji bilo desetak sličnih slučajeva, ističe Jonev.
Analitičar Saša Borojević upozorava da deca u Srbiji dnevno provedu u proseku sedam sati na telefonu. Po njegovim rečima, algoritmi na mrežama oblikuju vrednosti dece, pa često dobijaju pogrešnu sliku šta je prihvatljivo ponašanje.
-Snimci vršnjačkog nasilja postaju viralni. Broj lajkova i komentara ispod takvih snimaka govori u kakvom društvu živimo. U igrici Robloks, popularnoj među decom, pojavljuju se scene ubistava, uključujući i nasilne sadržaje vezane za trudnice, upozorava on.
Navodi i konkretan primer: „Jedan snimak iz Beograda prikazuje dečaka koga u kupatilu teraju da jede hranu za životinje pomešanu sa acetonom. Kada su roditelji prijavili slučaj policiji, dečak je rekao da je to bila 'samo igra' i da su se 'dobro zabavljali'.“
Psiholog Bojana Šlajmer ukazuje da deca često ne razumeju posledice svojih postupaka.
-Kada uđu u izazov, često ih drugari podstiču i hvale, što ih dodatno motiviše da nastave sa rizičnim ponašanjem. Problem je što deca nisu u stanju da prepoznaju kada je nešto opasno, objašnjava ona.
Blažo Marković naglašava da odgovornost leži prvenstveno na roditeljima.
-Internet nudi bezbroj mogućnosti, ali i ozbiljne pretnje. Roditelji će možda biti zabrinuti kada čuju ovakve podatke, ali posle toga odlaze na posao, dok deca ostaju sama, uz telefon, izložena svemu, kaže on.
On ističe i skepsu prema tehnologiji: „Veštačka inteligencija neće doneti rešenja za ove probleme u Srbiji.“
Jonev zaključuje da je neophodno jačati preventivno delovanje, i to ne samo u školama, već i u porodici.
-Postoji veliki broj dece koja su žrtve, ali i još veći broj onih koji svojim lajkovima i podrškom učestvuju u širenju nasilja. Osnaživanje dece da razumeju i odbiju takve ponašajne obrasce mora biti prioritet, naglašava ona.