VRUĆINE ODNOSE ŽIVOTE Zbog globalnog zagrevanja severna Evropa sve ranjivija na ekstremne vrućine
Julski vreli talas u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj bio je rekrodan, a pojačala ga je klimatska kriza. To pokazuje da ni zemlje na severu nisu pošteđene klimatskih promena, saopštili su naučnici.
Finska je imala rekordna 22 dana sa temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa, a Švedska 10 uzastopnih „tropskih noći“ sa noćnim temperaturama iznad 20 stepeni, piše Gardijan.
Naučnici su naveli da je globalno zagrevanje, usled sagorevanja fosilnih goriva, učinilo toplotni talas najmanje 10 puta verovatnijim i za oko dva stepena toplijim. Bez ljudskog uticaja, ovakav toplotni talas gotovo da ne bi bio moguć.
Posledice su bile teške - pregrejane i prenatrpane bolnice, najmanje 60 utapanja zbog povećanog kupanja, šumski požari, cvetanje otrovnih algi, kao i ugroženost divljih životinja poput irvasa. Ljudi su padali u nesvest od vrućine, a irvasi su tražili hlad u gradskim područjima i drumskim tunelima.
Stručnjaci upozoravaju da će takvi talasi postati pet puta češći do kraja veka ako se globalno zagrevanje nastavi današnjom brzinom. Takođe, klimatske promene direktno ugrožavaju i ljudska prava, posebno autohtone zajednice koje zavise od prirode.
Profesorka Friderike Oto naglasila je da sagorevanje fosilnih goriva ubija ljude i da je neophodan prelaz na obnovljive izvore energije kako bi se sprečile opasnije klimatske promene.