STOGODIŠNJA TRADICIJA JEDNE OD NAJZNAČAJNIJIH MANIFESTACIJA U SUBOTICI Dužijanca u znaku zahvalnosti za plodove zemlje (FOTO)
Dužijanca je jedna od najstarijih i najznačajnijih manifestacija u Subotici, koja se više od 115 godina slavi kao svetkovina završetka žetve.
Ova tradicionalna manifestacija nastala je iz duboke potrebe ratara, pre svega Hrvata i Bunjevaca, da pokažu zahvalnost za uspešno okončanu žetvenu sezonu.
Manifestacija predstavlja spoj molitve i zahvalnosti, običaja i kulturnih vrednosti. Na ovaj način ratari se zahvaljuju Bogu na teško zarađenom hlebu. Po tradici bandaš i bandašica, Tomislav Ivanković i Marija Dulić predstavljaju nekadašnje žeteoce. Na tradicionalnoj Skupštini risara predstavljeni su najbolji žeteoci ove godine. Prvo mesto osvojili su Marinko Kujundžić i Ruža Juhas sa salaša u Đurđinu, drugo mesto pripalo je Petru Tikvickom i Jeleni Budimac, dok su treće mesto podelili Marijan Marcikić i Joca Vuković.
Po tradiciji karuce su bile okićene simbolima Dužijance poput slame, a povorka se isticala velikim klasom i krunom od slame.
- Svaki red na njivi, svaka kap znoja, trudom i naporom, poljoprivrednici su zajedno sa stanovnicima raznih zanimanja gradili svoj grad i borili se za obezbeđivanje dovoljno hrane. Upravo taj hleb je povezivao zajednicu i simbol je u našoj narodnoj tradiciji. Nalazi se u zdravicama, dobrodošlicama, izrekama... I sam Gospod u molitvi koju nas je naučio govori nam da od njega tražimo ‘hleb naš nasušni’ kao jedino što nam od zemaljskog istinski treba. Jer, bez svega ostalog možemo. Bez hleba - ne možemo - istakao je Srđan Samardžić, pomoćnik gradonačelnika Subotice.
Dan dužijance i praznik Bunjevaca
Dan Dužijance je i jedan od četiri navionalna praznika Bunjevaca koji se obeležava na Veliku Gospojinu 15. avgusta, predstavlja jedan od najznačajnijih delova kulturnog identiteta Bunjevaca. Centralni deo svečanosti je posvećenje hleba od novog žita koji se predaje domaćinu Dužijance, u ovom slučaju predsednici BNS Suzani Kujundžić Ostojić. Manifestacija je praćena kulturno-umetničkim programom. Ova tradicija, koju su Bunjevci doneli pre četiri veka, ostaje živo svedočanstvo njihove privrženosti običajima, jeziku i kulturi kroz svečane nastupe kulturno-umetničkih društava i druge kulturne sadržaje inspirisane kulturom i identitetom.
Folklorno veče otvorilo je društvo HKC Bunjevačko kolo, nakon čega je nastupilo petnaest ansambala, potvrđujući da Dužijanca ostaje živa tradicija koja spaja sve generacije.
- Osim turističke vrednosti, ova manifestacija nosi duhovni sadržaj koji prikazuje identitet Hrvata na severu Bačke - ističe Marinko Piuković, direktor UBH Dužijanca.
Simboličnim pokazivanjem hleba od novog žita na sve četiri strane sveta i Velikim bačkim kolom u kojem su učestvovali domaći žeteoci, posetioci i turisti, 115. Dužijanca je još jednom potvrdila svoj status najatraktivnijeg prikaza običaja u Srbiji, ali i važnog dela kulturnog identiteta cele Vojvodine.
Tradicionalno položeni su venci na bistu Blaška Rajića i Spomenik posvećen risaru.