VEĆI BROJ KUKURJAKA U SRP "BAGREMARA" Revitalizacijom staništa u prvom stepenu zaštite spašeno stanište ove biljke
Spomenuli smo u okviru reportaže o specijalnom rezervatu prirode „Bagremara” u prošlom broju nedeljnog „Dnevnika”, da je tokom monitoringa 2014. godine, koji su upravljači radili zajedno sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, primećeno da je došlo do ugrožavanja staništa kukurjaka, koji je temeljna vrednost ovog zaštićenog područja.
Kako je za „Dnevnik” pojasnila samostalni stručni saradnik za zaštićena područja u JP „Vojvodinašume” Ivana Vasić, smanjena brojnost ove vrste posledica je izmenjenih stanišnih i klimatskih promena.
U izveštaju nakon monitoringa, navedeno je, između ostalog, da je potrebno krenuti u proces revitalizacije staništa, što znači da je donesen i poseban program za revitalizaciju kukurjaka u okviru prvog stepena zaštite, jer se najveća populacija nalazi upravo tu.
– U principu, u okviru prvog stepena zaštite ne sme ništa da se radi, zato smo morali da ishodujemo sve posebne dozvole, rešenja i saglasnosti od Ministarstva zaštite životne sredine, kako bismo mogli da sprovodimo bilo kakve aktivnosti. Na kraju smo dobili dozvolu da uđemo u prvu zonu i pomognemo kukurjaku da se oporavi – ističe Vasić.
Sam program je predviđao četiri faze rada, i to je proces koji je trajao 10 godina, a koji je uspešno priveden kraju.
– Faze su podrazumevale uklanjanje bagrema koji je bio pretnja opstanku kukurjaka, uz pošumljavanje posebno definisanim načinom sadnje autohtonim vrstama hrasta lužnjaka, jasena, divlje trešnje i drugih voćkarica. Nije rađeno klasično pošumljavanje koje sprovodimo na nekim drugim lokalitetima, gde imamo privredno – komercijalni karakter, već se ovde sprovodila namenska seča uz planirano pošumljavanje u službi očuvanja i zaštite jedne vrste – objašnjava nam Ivana i dodaje da su iz ovog iskustva mnogo toga naučili.
– Ono nam govori da ne možemo konzervirati dinamičke procese, već moramo biti prilagođeni situaciji na terenu, te naše aktivnosti usmeriti u pravcu očuvanja vrsta, pa makar morali ulaziti i u prvi stepen zaštite. Da mi nismo uradili ovaj projekat, verovatno bi vremenom kukurjak nestao iz prvog stepena, a ovaj primer može poslužiti i šumarskoj i biološkoj struci – mišljenja je Ivana Vasić.