Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Novi Sad
  • Bačka Palanka
  • Bačka Topola
  • Bečej
  • Beograd
  • Inđija
  • Kragujevac
  • Leskovac
  • Niš
  • Pančevo
  • Ruma
  • Sombor
  • Stara Pazova
  • Subotica
  • Vršac
  • Zrenjanin

VEĆI BROJ KUKURJAKA U SRP "BAGREMARA" Revitalizacijom staništa u prvom stepenu zaštite spašeno stanište ove biljke

07.09.2025. 09:38 09:54
Piše:
Izvor:
Dnevnik
ку
Foto: Vojvodinašume

Spo­me­nu­li smo u okvi­ru re­por­ta­že o spe­ci­jal­nom re­zer­va­tu pri­ro­de „Ba­gre­ma­ra” u pro­šlom bro­ju ne­delj­nog „Dnev­ni­ka”, da je to­kom mo­ni­to­rin­ga 2014. go­di­ne, ko­ji su upra­vlja­či ra­di­li za­jed­no sa Po­kra­jin­skim za­vo­dom za za­šti­tu pri­ro­de, pri­me­će­no da je do­šlo do ugro­ža­va­nja sta­ni­šta ku­kur­ja­ka, ko­ji je te­melj­na vred­nost ovog za­šti­će­nog pod­ruč­ja.

Ka­ko je za „Dnev­nik” po­ja­sni­la sa­mo­stal­ni struč­ni sa­rad­nik za za­šti­će­na pod­ruč­ja u JP „Voj­vo­di­našu­me” Iva­na Va­sić, sma­nje­na brojnost ove vr­ste po­sle­di­ca je iz­me­nje­nih sta­ni­šnih i kli­mat­skih pro­me­na.

U iz­ve­šta­ju na­kon mo­ni­to­rin­ga, na­ve­de­no je, iz­me­đu osta­log, da je po­treb­no kre­nu­ti u pro­ces re­vi­ta­li­za­ci­je sta­ni­šta, što zna­či da je do­ne­sen i po­se­ban pro­gram za re­vi­ta­li­za­ci­ju ku­kur­ja­ka u okvi­ru pr­vog  ste­pe­na za­šti­te, jer se naj­ve­ća po­pu­la­ci­ja na­la­zi upra­vo tu. 

– U prin­ci­pu, u okvi­ru pr­vog ste­pe­na za­šti­te ne sme ni­šta da se ra­di, za­to smo mo­ra­li da is­ho­du­je­mo sve po­seb­ne do­zvo­le, re­še­nja i sa­gla­sno­sti od Mi­ni­star­stva za­šti­te ži­vot­ne sre­di­ne, ka­ko bi­smo mo­gli da spro­vo­di­mo bi­lo ka­kve ak­tiv­no­sti. Na kra­ju smo do­bi­li do­zvo­lu da uđe­mo u pr­vu zo­nu i po­mog­ne­mo ku­kur­ja­ku da se opo­ra­vi – is­ti­če Va­sić.

Sam pro­gram je pred­vi­đao če­ti­ri fa­ze ra­da, i to je pro­ces ko­ji je tra­jao 10 go­di­na, a ko­ji je uspe­šno pri­ve­den kra­ju. 

– Fa­ze su pod­ra­zu­me­va­le ukla­nja­nje ba­gre­ma ko­ji je bio pret­nja op­stan­ku ku­kur­ja­ka, uz po­šu­mlja­va­nje po­seb­no de­fi­ni­sa­nim na­či­nom sad­nje autoh­to­nim vr­sta­ma hra­sta lu­žnja­ka, ja­se­na, di­vlje tre­šnje i dru­gih voć­ka­ri­ca. Ni­je ra­đe­no kla­sič­no po­šu­mlja­va­nje ko­je spro­vo­di­mo na ne­kim dru­gim lo­ka­li­te­ti­ma, gde ima­mo pri­vred­no – ko­mer­ci­jal­ni ka­rak­ter, već se ov­de spro­vo­di­la na­men­ska se­ča uz pla­ni­ra­no po­šu­mlja­va­nje u slu­žbi oču­va­nja i za­šti­te jed­ne vr­ste – ob­ja­šnja­va nam Iva­na i do­da­je da su iz ovog is­ku­stva mno­go to­ga na­u­či­li.

– Ono nam go­vo­ri da ne mo­že­mo kon­zer­vi­ra­ti di­na­mič­ke pro­ce­se, već mo­ra­mo bi­ti pri­la­go­đe­ni si­tu­a­ci­ji na te­re­nu, te na­še ak­tiv­no­sti usme­ri­ti u prav­cu oču­va­nja vr­sta, pa ma­kar mo­ra­li ula­zi­ti i u pr­vi ste­pen za­šti­te.  Da mi ni­smo ura­di­li ovaj pro­je­kat, ve­ro­vat­no bi vre­me­nom ku­kur­jak ne­stao iz pr­vog ste­pe­na, a ovaj pri­mer mo­že po­slu­ži­ti i šu­mar­skoj i bi­o­lo­škoj stru­ci – mi­šlje­nja je Iva­na Va­sić. 
 

Izvor:
Dnevnik
Piše:
Pošaljite komentar