Monteri uče da razlikuju i štite ptice
Ptice se ne zadržavaju na visokonaponskim dalekovodima slučajno. To je njihov životni prostor, jer usamljenih i visokih stabala skoro da više nema ili ih je daleko manje nego nekada.
Stoga su, kako nam objašnjavaju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, potrebe energetskog sektora da se obezbedi nesmetan prenos električne energije do potrošača i potrebe praktične zaštite zaštićenih vrsta, koje se na dalekovodima zadržavaju i gnezde, iste važnosti.
Kako bi radnici koji su neposredno uključeni u održavanje dalekovoda znali o kojim vrstama ptica se radi i kako se oneštite, potrebno je da prođu svojevrsnu edukaciju. Stoga su ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode 18. i 24. marta u centru “Norcev” na Fruškoj gori organizovali obuku za radnike i dispečare Javnog preduzeća „Elektromreža Srbije”. Ornitolozi Draženko Rajković, Nikola Stojnić i Marko Tucakov održali su predavanja o razlikovanju vrsta ptica na dalekovodima i njihovih gnezda, o aktivnoj zaštiti, kako praktičnoj, tako i onoj zakonskoj. Predavanjima je prethodila projekcija filma o zaštiti stepskog sokola na dalekovodnim stubovima u Mađarskoj, u produkciji mađarske kompanije za prenos električne energije visokog napona MAVIR.
Monteri i dispečari “Elektromreža Srbije” sa izazovima zaštite ptica suočeni su u svom svakodnevnom radu. Četiri strogo zaštićene vrste: stepski soko, obična vetruška, soko lastavičar i mišar borave na dalekovodnim stubovima u Srbiji, te je njihovoj zaštiti potrebno posvetiti posebnu pažnju prilikom remonta stubova. To znači zabranu svakog ugrožavanja gnezda. No, stepski soko, vetruška i lastavičar ne grade svoja gnezda, pa je isto tako nužna i briga za gnezda gavrana i sive vrane, koja sokolovi preuzimaju. Kako bi sama gnezda, jaja i mladunci u njima bili bezbedni, zajedničkim radom Društva, Zavoda i „Elektromreža Srbije“ postavljeno je 100 drvenih gnezda za njihovo gnežđenje, a prošle godine Društvo je izradilo dodatnih osam novih metalnih gnezda (biće postavljeno još 22).
- Od do sada postavljenih veštačkih gnezda, stepski sokolovi naselili su tri - kaže rukovodilac ovog projekta u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Draženko Rajković. - Smatramo da je to dobar uspeh, budući da je naša populacija ove vrste u kritičnom stanju i da je u Srbiji preostalo najviše 21 par. Nove metalne kutije pružiće im bolje uslove za gnežđenje, no povećanje populacije ne možemo da očekujemo ako se ne primene i ostale mere zaštite - zabrana, a i kažnjavanje za uznemiravanje, kao i kazne za ubijanje, trovanje, hvatanje mladunaca i odraslih ptica.
Ornitolozi naglašavaju da je JP “Elektromreža Srbije” jednan od retkih velikik javnih sistema koji je zaštiti ptica prišao sa razumevanjem, te od ove kompanije očakuju i dalje saradnju u usklađivanju potreba zaštite biodiverziteta sa funkcionisanjem sistema visokonaponskih dalekovoda.
A. Brzak