SVAKA SEDMA DEVOJČICA U SRBIJI PRIJAVILA SAJBER NASILJE Internet povoljno tlo za „sindrom krda” i organizovane napade
Iako je internet zamišljen kao prostor slobode i međusobnog povezivanja na osnovu zajedničkih interesovanja, godina i vrednosti, stvarnost to sve češće demantuje.
Psiholozi i psihijatri upozoravaju da onlajn prostor, iako pruža mogućnost za učenje, izražavanje i razmenu mišljenja, sve češće postaje i mesto nasilja, pretnji i zlostavljanja.
Najugroženije su, pokazuju istraživanja, žene i deca. Žene, naročito mlađe (15–30 godina), novinarke, aktivistkinje i pripadnice LGBT zajednice, sve češće su meta seksualnih pretnji, mizoginih uvreda, objavljivanja privatnih fotografija bez dozvole (revenge porn), doksinga (objavljivanja ličnih podataka) i organizovanih kampanja napada. Poslednji je primer jedne tviterašice, kojoj su, nakon prilično neutralnog posta o problemu iz novije istorije, zasuli pretnjama i uvredama na račun pola, izgleda, posla, interesovanja. Išli su toliko daleko da su izvlačili njene postove od pre više godina, kako bi dokazali da je ona sve to što su joj uputili. Kako je rekla, bila je izložena organizovanom vređanju i pretnjama, a prijave upućene administratorima Tviter/X mreže dobile su generički odgovor da „nije uočena povreda pravila“. Nevladine organizacije, kojima se obratila, savetovale su joj da se obrati MUP-u i poverenici za ravnopravnost.
Među mladima najčešći oblici zlostavljanja su uvredljive poruke, omalovažavanje na osnovu izgleda ili pola, pretnje fizičkim nasiljem
Tviter je odavno prepoznat kao najproblematičnija mreža u Srbiji u pogledu govora mržnje i zloupotrebe, a naročito osetljive su teme s političkim i istorijskim kontekstom. Doduše, ni Fejsbuk, Instagram, Telegram i Tiktok nisu pošteđeni organizovanih napada, naročito na javne ličnosti i aktiviste, a tu su im se pridružili i influenseri, posebo oni mlađi. Nažalost, neki od tih napada završili su se na najgori način, oduzimanjem života.
– Sajber zlostavljanje predatorima deluje kao neka vrsta igrice – kaže psiholog Tatjana Milić iz Beograda. – Kad su u pitanju otvorene društvene mreže, obično su u pitanju osobe skrivene iza nekog nadimka i s lažnom fotografijom, ubeđene da su dovoljno sakrivene i da će proći nekažnjeno. I najčešće napadaju grupno: ovo je tipični „sindrom krda“, kada pojedinci, pod uticajem grupe, gube osećaj odgovornosti i „razum“ – postaju deo „krda“ i ponašaju se veoma agresivno.
Kako je Milićeva rekla, anonimnost, ogroman broj komentatora i algoritamsko potpirivanje ekstremnih stavova često dovode do toga da napadnuti dobiju poriv da se sklone. Ipak, kaže, to najčešće nije rešenje: iako će horda možda potražiti drugu žrtvu, napadnutoj osobi ostaje osećaj nemoći.
Intervencija odraslih je od ključnog značaja
Prema istraživanju iz 2017. godine, 10,3 odsto dece uzrasta 13–14 godina bilo je izloženo sajber nasilju. Najčešće su žrtve devojčice iz porodica s lošom komunikacijom i nižim socioekonomskim statusom. Posledice su ozbiljne: glavobolja, nesanica, depresija, anksioznost, pa čak i fizički bolovi.
Zašto sajber zlostavljanje cveta? Internet produžava zastrašivanje izvan škole, dostupno je 24 sata svakog dana, a sve to, kada mu se doda poremećena porodična komunikacija i nestabilan status, dobijamo decu bez kontrole koja nemaju ni dovoljno razvijenu svest o odgovornosti za učinjeno. Takođe, žrtve odlično poznaju kako funkcioniše internet, ali im nije dovoljno razvijena emocionalna otpornost. Zato je intervencija odraslih od ključnog značaja.
„Onlajn krdo“ omogućava deindividualizaciju – ljudi ne osećaju posledice, ne moraju da misle i deluju kolektivno. Raste broj pojedinaca kojima su tuđe vrednosti izvor mržnje, a za svoje ponašanje ne preuzimaju odgovornost – kaže Milić.
Situacija je još gora kada su u pitanju maloletnici. U Srbiji je, prema istraživanjima, svaka sedma devojčica osnovnoškolskog uzrasta prijavila sajber nasilje, dok su među srednjoškolkama te brojke i veće. U studiji Dušana Stankovića iz PU Niš, 51,6 odsto tinejdžera-ispitanika prijavilo je bar jedan oblik uznemiravanja na društvenim mrežama, a 20,2 odsto priznalo je da su vršili sajber zlostavljanje.
Među mladima najčešći oblici zlostavljanja su uvredljive poruke, omalovažavanje na osnovu izgleda ili pola, pretnje fizičkim nasiljem, objavljivanje tuđih podataka ili intimnih fotografija bez dozvole, proganjanje, krađa identiteta i masovno prijavljivanje profila (tzv. mobing). Iako Krivični zakonik Srbije ne poznaje termin sajber nasilje kao zasebno krivično delo, postoje odredbe u zakonima koje se mogu primeniti: ugrožavanje sigurnosti, proganjanje, polno uznemiravanje, nedozvoljeno objavljivanje fotografija, kao i govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti. Građani se mogu obratiti povereniku za informacije od javnog značaja, poverenici za ravnopravnost, kao i Odeljenju za visokotehnološki kriminal pri MUP-u.
Bila je izložena organizovanom vređanju i pretnjama, a prijave upućene administratorima Tviter/X mreže dobile su generički odgovor da „nije uočena povreda pravila“
– Ako dete doživi sajber zlostavljanje u školskoj Vajber ili Vatsap grupi, roditelj treba najpre da se obrati razrednom starešini i obavesti ga o situaciji, uz dokaze kao što su snimci ekrana – rekla je Tatjana Milić. – Ukoliko je potrebno, uključuje se i školski pedagog ili psiholog, koji vode razgovore i predlažu mere zaštite. Ako škola ne reaguje adekvatno, roditelj može prijaviti slučaj direktoru, a zatim i školskoj upravi pri Ministarstvu prosvete. U težim slučajevima, kao što su pretnje, ponižavanje ili širenje ličnih podataka, neophodno je prijaviti događaj MUP-u, na adresu [email protected]. U svakom koraku važno je sačuvati dokaze i insistirati na zvaničnom zapisniku.