INTERVJU
SREMSKI KARLOVCI ULAŽU POLA MILIJARDE ZA KAPITALNE INFRASTRUKTURNE PROJEKTE Predsednik opštine DRAŽEN ĐURĐIĆ za "Dnevnik" o tome na koje radove odlazi novac
Više od pola milijarde dinara u budžetu opštine Sremski Karlovci, koji je za ovu godinu projektovan u iznosu od 1.438.182.355 dinara, planirano je za ulaganje u kapitalne projekte infrastrukturne prirode.
Sudeći po tom programu, u Sremskim Karlovcima će se ove godine raditi na sve strane. Sa realizacijom zacrtanog se već krenulo. Ovih dana privodi se kraju uređenje jednog od atarskih puteva na Čeratu, poznatog kao panoramski. Predsednik najmanje opštine u Srbiji, ali velike po mnogo čemu, Dražen Đurđić, kaže da su ova i 2027. godina, godine obnove infrastrukture u Karlovcima.
– Period od godinu i po, praktično do Ekspoa, je period kakav Karlovci nisu imali u istoriji. Ušli smo u radar Ekspoa i država je odvojila pare za Sremske Karlovce. Budžet je kada sam došao na mesto predsednika bio nepunih 500 miliona dinara, prošle godine 920 miliona, a ove 1,5 milijardu i ako dobijemo uskoro dodatnih 700 miliona dinara za osnovnu školu, imaćemo dve i po milijarde. Možda nećemo uspeti sve da završimo, ali hoćemo za godinu i po glavne tri od četiri ulivne ulice u centru, kao i glavne u obodnim naseljima. Usmerili smo se na saobraćajnu infrastrukturu kako bismo je doveli na viši nivo. Paralelno radimo na dva parka, dva ili tri nova dečja i jedno sportsko igralište. Čeka nas rudarski posao, ali verujem da ćemo uspeti da uradimo sve i potrošimo odobreni novac.
Jedan od projekata je rekonstrukcija Preradovićeve ulice. Kolika je vrednost investicije i iz kog izvora će se finansirati?
– Preradovićeva ulica je jedna od saobraćajnih žila kucavica Sremskih Karlovaca. U njoj se nalazi osnovna škola, policijska stanica, pijaca, banka... Njen donji deo od Univereksporta i Policisjke stanice tek će se razvijati budući da su tu dva placa namenjena izgradnji stambenih zgrada. U prvom delu Preradovićeve, od Trga patrijarha Brankovića do Zmaj Jovine gradiće se instalacije koje nedostaju kao što su atmosferska kanalizacija, nova vodovodna mreža, gasne instalacije, a predviđeno je i kabliranje, te obnova kolovoza. Planirane su zelene površine, biciklistička staza i parking za bicikle, dok u drugom delu ulice, od benzinske stanice do prečistača u planu je gradnja fekalne i atmosferske kanalizacije, vodovodne mreže, te javne rasvete. Projektno-tehnička dokumentacija je pripremljena i ishodovane sve dozvole. Radovi će se finansirati najvećim delom iz LID projekta koji Vlada Srbije u saradnji sa Svetskom bankom realizuje za sve lokalne samouprave u Srbiji. Karlovcima je pripalo 670.000 evra bez PDV-a. Ukupna projektovana vrednost radova u Preradovićevoj na nešto više od pola kilometra, je 101 milion dinara. Tender je pripremljen i uskoro će biti pokrenuta javna nabavka. Ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da u roku od dva meseca uvedemo izvođača u posao.
Još jedna karlovačka ulica ove godine će doći na red za obnovu. Reč je o Karađorđevoj ulici. Šta je predviđeno da se radi u njoj i u kom iznosu?
– Završen je postupak javne nabavke na koji su se prijavila tri ponuđača. Nažlost, sva tri su odbijena jer nisu ispunila uslove, i javni poziv mora biti ponovljen. Tokom ove sedmice raspisaćemo novi tender. Očekujem da i u ovom slučaju najranije za dva meseca počnemo radove. U Karađorđevoj se predviđa potpuna rekonstrukcija od Trga Branka Radičevića do račvanja, odakle jedan krak vodi ka staroj železničkoj stanici, a drugi prema pumpi Knez petrol. Radiće se zamena fekalne i atmosferske kanalizacije, vodovod i delimično kabliranje. Nakon toga biće rekonstruisan i kolovoz, koji je u veoma lošem stanju, pešačke i zelene površine, te parking. Vrednost radova i uslučaju Karađorđeve je 101 milion dinara sa PDV-om. Očekujemo da će to biti dovoljno novca.
U planu kapitalnih projekta vidi se da je 15 miliona dinara odvojeno za izradu projektno-tehničke dokumentacije parka u Karađorđevoj ulici? O kojoj površini je reč i šta se na njoj predviđa?
– Park u Karađorđevoj ulici, kod Doma zdravlja, nosi ime Barokni park. Za njega smo dobili iz pokrajinskog budžeta 15 miliona dinara - za izradu tehničke dokumentacije i prvu fazu izgradnje. U prvoj fazi će se raditi pešačke staze i ozelenjavanje. U drugoj fazi predviđeno je podizanje letnjikovca, koji će služiti za održavanje koncerata i drugih programa. U drugoj fazi ćemo se pozabaviti i izmeštanjem kioska koji se nalazi na tom prostoru, na drugo mesto, nešto bliže centru. Prva faza radova u parku će biti ove godine završena, a u zavisnosti od dinamike dodele para na konkursu, pristupiće se realizaciji i druge faze. Ukoliko ne bude ove, onda će se na početku 2027. krenuti u drugu etapu.
U maju stižu turisti brodom
Početkom novembra na obali Dunava u Sremskim Karlovcima postavljen je ponton, ključni element budućeg međunarodnog pristaništa. Predsednik karlovačke opštine Dražen Đurđić kaže da je u međuvremenu izabran operater koji će upravljati pristaništem. Ponton je predat operateru pre mesec dana, a lokalna samouprava obavlja preostale poslove koji su bili njena obaveza.
– Do polovine aprila ćemo završtiti sve priključke i do kraja sledećeg meseca ili početkom maja bićemo spremni za prijem turist. Mi smo u ovom poslu išli korak unapred, a to znači da smo prošle godine dok je još ponton bio predmet radova, pregovarali sa turoperaterima i već u maju očekujemo pristizanje prvih turista brodom – naglašava Đurđić.
Na spisku kapitalnih projekata su saobraćajnica, kružna raskrsnica, biciklističko-pešačke staze sa pratećom infrastrukturom u Ulici Nova 1. O kakvom je projektu reč?
– Nova 1 naziv je ulice koja vodi od okretnice na Dudari do hotela u izgradnji na Čeratu, duga 395 metara. Ona treba ne samo da obezbedi pristup hotelu, što smo kao lokalna samouprava dužni da obezbedimo po ugovoru, nego i novom naselju na Čeratu u kom već ima 10 do 15 porodičnih objekata s perspektivom za širenje tog dela grada. Investitor planira do kraja 2026. da završi i otvori hotel, tako da je pred nama važan zadatak da do isteka godine sagradimo saobraćajnicu sa svim instalacijama - vodovodnim, kanalizacionim, gasovodnim, telekomunikacionim, električnim. U planu su i pešačka i biciklistička staza, te zelena površina i javna rasveta. Kružna raskrsnica će možda doći u obzir, i to u krajnjem delu ulice, ukoliko bude potrebe. Sada se razmatra da li je neophodna. Raspolažemo sa 199 miliona dinara za taj projekat, a procenjena vrednost je 240 miliona dinara. Projekat je finansijski i građevinski zahtevan. U narednih 15 dana raspisujemo i tender za Preradovićevu i Novu 1, i nadamo se da će se uleto raditi punom parom na tim frontovima.
Značajna cifra od 150 miliona dinara predviđena je za saobraćajnice u delovima naselja poznatim kao Čerat, Doka, Rovine.
– Otkako sam na funkciji predsednika za mene je to najvažniji projekt. Sto pedeset miliona dinara smo izdvojili iz sopstvenog budžeta da radimo ulice u delovima naselja gde infrastruktura nije dotaknuta decenijama. Uhvatili smo se u koštac sa, za mene najvećim izazovom. On nije finansijski najveći, ali će meni biti najdraži, jer ćemo za građane koji žive izvan centra u kom se mnogo toga lepog dešava, a tek će do Ekspa promeniti izgled kada sve planirano završimo, poboljšati uslove života. Između ta tri naselja, Čerat se izdvaja po najvećem broju stanovnika i najlošijoj infrastrukturi. Oko 80 miliona dinara namenili smo uređenju tog dela Karlovaca. Počinjemo s Ulicom Vase Pelagića koja je ključna u tom delu, do Balkanske, sledi Čeratska od Balkanske do Ulice Duška Trifunovića i cela ta ulica. Vodovod, kanalizacija i saobraćajnica sa trotoarom su u planu da se u njima rade. U sledećoj godini na red će doći i Ulica Jovana Grosa i ostatak Balkanske. U Ulici Doka je najteža saobraćajnica zbog uspona koji je možda najveći u Karlovcima. Radiće se saobraćajnica sa kompletnim podzemnim instalacijama, od početka ulice do račvanja. Geometri su na terenu, snimaju da bi se uradila projektno-tehnička dokumentacija i iznašlo najbolje rešenje za tip saobraćajnice sa pešačkom stazom. Oko 40 miliona dinara je predviđeno za Doku, a u Rovine, gde su takođe geometri u akciji, planiramo 30 do 35 miliona dinara da uložimo. U zavisnosti od stanja i uslova JKP „Vodovod i kanalizacija“, donećemo odluku koj deo i šta da radimo u tom delu Karlovaca. Nije zaboravljen ni Banstol kao obodni deo grada. Opredelili smo 25 miliona dinara iz opštinskog bueta za asfaltiranje. Upravo je u izradi tehnička dokumentacija i najduže za mesec dana krećemo s asfaltiranjem 23 ulice koje se nalaze na terirtoriji naše opštine. Bez obzira na dužinu svake od njih, sve će ove godine dobiti po sto metara novog asfalta. Dogodine ćemo izdvojiti isto toliko ili više para i nastavljamo dalje. Voda jeste veliki problem Banstola, ali pokšavamo da ga rešimo.
Rekonstrukcija Matoševe ulice započeta prošle godine, je u toku. Kad se može očekivati završetak i šta je sve predmet radova?
– Radovi u Matoševoj, dugoj 630 metara, od Ulice Andreje Volnog do Svetozara Markovića, biće gotovi polovinom aprila. To je saobraćajnica kojom se bavim od dolaska na mesto predsednika opštine i to je prvi projekat i novac za koji sam molio predsednicu Pokrajinske vlade Maju Gojković da nam odobri smatrajući da je to najlošija ulica u Karlovcima i da je treba rekonstruisati što se niko nije usudio pre da uradi. Dobili smo 50 miliona dinara jer je toliko procenjeno da je potrebno za asfaltiranje bez ivičnjaka i kanaleta. Insistirao sam da dodamo ivičnjake, zelene površine i kanalete u obim radova. Dodatno nam je odobreno još 25 miliona dinara. Kada smo tražili dozvole za ulicu, dobili smo uslov od JKP „Vodovod i kanalizacija“ da moramo uraditi nedostajuću kanalizaciju i vodovod. Utvrđeno je da voda može kompletno da se izvede, ali kanalizacija ne. Urađeno je ono za šta smo dobili građevinsku dozvolu. Otprilike na sredini ulice nije bilo moguće izvesti kanalizaciju, ali sve kuće sem jedne u tom delu je imaju jer su spojeni na mrežu u Ulici Ivana Filipovića. Opština je obezbedila novac da se uredi i česma u Ulici Andreje Volnog. Biće to jedina ulica u Srbiji koja ima foliju ispod behatona. Vodili smo računa da svaku sitnicu uradimo kako treba.
Obnova Dvorske bašte
Lepe vesti stigle su u drugoj polovini prošle godine iz Ministarstva zaštite životne sredine, koje je odobrilo 20,5 miliona dinara za Dvorsku baštu. Šta će se i kad raditi u tom spomeniku prirode koji je u vlasništvu Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve?
– Na tu svotu mi smo dodali još pet miliona dinara, a mimo toga, pomoć za budžet od 10 miliona od Vlade Srbije iz tekuće rezerve poslednjih dana prošle godine, usmerili smo na Dvorsku baštu, i sad imamo 35 miliona dinara na raspolaganju. To je za prvu fazu radova. Dvadeset miliona je predviđeno za radove koji se tiču zelenila, sadnje, sanitarne seče, dok je 15 miliona planirano za staze, mobilijar i druge radove. Projekat još nije gotov, ali se zna da će predmet radova biti glavna staza široka oko tri metra i duga šezdesetak i staza s desne strane. Skinuće se asfalt i postaviti kamen, ivičnjaci, klupe, kante i informativne table, javna rasveta. Dodatno ćemo dva ili tri miliona obezbediti za ulaznu kapiju. Imamo obećanje ministarke zaštite životne sredine Sare Pavkov da ćemo dobiti novac i za drugu fazu koja podrazumeva uređenje ostalih staza, botaničke bašte koja će verovatno biti pretvorena u vizitorski centar. Moguće je da će objekat u centralnom delu biti srušen jer je u lošem stanju i napravljen novi, namenjen ugostiteljstvu. I fontana treba da bude stavljena u funkciju.
Šta se događa sa kućom na Trgu Branka Radičevića 15? U maju će biti tri godine od kada je izvođač uveden u posao, a u međuvremenu su radovi obustavljeni i objekat zaštićen od atmosferskih uticaja.
– Zatekao sam taj projekat kad sam stupio na funkciju. Za njega je bilo izdvojeno 22 miliona dinara. Potrošeno je oko 13 miliona na obnovu fasada. Jedna faza izrade fasada je završena, a to znači da je obijen stari i nanet novi malter, ali nije izvedeno gletovanje i krečenje. Izrađeni su ukrasi, urađena je stolarija i ona čeka da se završi fasada pa da bude ugrađena. Izvođač radova i nadzor su procenili da je konstrukcija objekta u lošem stnju i da preti da se uruši. Na meni je bila odluka ili da nastavimo da radimo fasade i potrošimo preostalih devet miliona, ili da ih iskoristimo za obezbeđenje objekta da se ne uruši. Uradili smo ovo drugo. Očišćen je podrum, poduprti svi elementi konstrukcije, skinuta stara krovna konstrukcija i crep i postavljena privremena sa limenim pokrivačem. Na taj način ona je konzervirana da ne bi pala. Da bismo je završili potrebno je, prema proceni projektanta, minimum 60 miliona dinara. Nismo mogli da stavimo nju u priritete, jer je stav Odbora za obnovu Karlovaca bio da to bude Ulica patrijarha Rajačića. Na nama je sada da tražimo investitora, što teško ide, jer je zahtevan objekat u pitanju, s malo prostora za hotel ili ugositeljski lokal. Druga varijanta je da je ponudimo Ministarstvu kulture koje je pokazalo interesovanje da u Karlovcima otvori kancelariju ili kabinet. Mi mislimo da je idealna za to i da bi to bilo dobro i za Karlovce. Taj objekat je u republičkoj svojini. U toku su pregovori oko toga da eventualno ministrastvo obezbedi novac i uredi zgradu. Tu bi se našlo mesta i za Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.