KOLIKO ZAISTA ZARAĐUJU KAFIĆI? Ugostitelj otkrio šta ostane od cene kafe od 2 evra
Cena kafe od dva evra na prvi pogled može da deluje kao odlična zarada za vlasnika kafića, ali kada se od prihoda oduzmu nabavka, plate, kirija, režije, porezi i drugi troškovi, računica izgleda znatno drugačije.
Kada sedimo u punom kafiću u inostranstvu gde kafu platimo dva evra, lako je napraviti brzu računicu. Ako lokal tokom dana proda samo stotinu kafa, to bi značilo 200 evra prihoda, odnosno oko 6.000 evra kada bi se takav rezultat ponavljao svakog dana tokom meseca. Međutim, takva računica vrlo brzo pada u vodu kada se uračunaju nabavka, plate, najam, režije, porezi i svi ostali troškovi poslovanja.
Koliko, dakle, zaista ostane vlasniku kafića nakon što podmiri sve obaveze?
Zlatno pravilo iza šanka
Jedan iskusni zagrebački ugostitelj, koji je u tom poslu još od sedamdesetih godina prošlog veka, odlučio je da objasni kako izgleda računica iza šanka. Konobar Ivan radio je u velikom broju različitih lokala, u nekima je bio i vlasnik, radio je za druge, vodio lokale u najmu, ali i radio u kvartovskim birtijama i popularnim zagrebačkim kafićima.
Prema njegovim rečima, u ugostiteljstvu se decenijama provlači jedno osnovno pravilo kada je reč o zaradi.
- Uvek je u ugostiteljstvu bilo pravilo da trećina treba da ostane vlasniku lokala, bez toga nema matematike. Naravno, ne možete vi na pivu ići u logiku 'puta tri', pa kvalitetno pšenično pivo je u nabavci nekad i preko 2 evra, ko bi vam pio pivo za 7 evra, a po toj logici, tolika bi mu cena trebala biti“, kaže.