ŠIPAK SA PLANTAŽA IZ BAČKOG PETROVOG SELA ZAVRŠI NA NEMAČKIM POLICAMA Evo šta sve od njega prave
Na platnaži organskog šipka mladog poljoprivrednika Dina Subotičkog u Bačkom Petrovom Selu suva i topla klima pokazala se kao dobra za ovogodišnji rod, koji treba naredne sedmice da se bere specijalnim kombajnom.
Subotički ima mlad zasad, podignut na dedovini pre dve i tri godine, i ove sezone očekuje ozbiljiji prinos, dve do tri tone po hektaru svežeg šipka. Kada ga osuši, imaće ga za oko četvrtinu manje.
Gaji nemačke sorte inermis i šmit ideal, koje kasnije sazrevaju i namenjeni su industrijskoj preradi.
Šipak je najotpornija kultura i preporučio bih ga i početnicima i onima koji žele da usled klimatskih promena menjaju poljoprivredne kulture nekim drugim (Dino Subotički)
Po ubiranju plodova, šipak će osušiti jer osušeni ima dvostruko višu cenu od svežeg i prodati ga u Nemačku, gde od njega prave dečje kaše, pekzmeze... Kilogram svežeg šipka košta evro, a osušeni dva i po evra.
2.000 – 3.000 evra treba za podizanje plantaže šipka po hektaru
- Podizanje plantaže pokazala se kao dobra investicija i očekujem da za nekoliko godina isplatim troškove ulaganja, koji nisu bili mali. Po hektaru kreću se između 2.000 i 3.000 evra, a mogli su da budu i viši da nisam imao dedinu njivu. U želji da iskoristim nasledsto što bolje, koje su godinama drugi radili u zakupu, opredelio sam se za šipak, slušajući iskustva pionira u gajenju ovog voća u Srbiji Karolja Feketea - kazao je Subotički za Dnevnik i dodao da planira da pokrene i sopstvenu preradu, ali tek kada povrati uloženi novac.
2,5 evra kilogram osušenog šipka
Prednost u gajenju šipka, naveo je, ogleda se u tome što uspeva na svakom zemiljštu i onom prve klase i pete, šeste gde, doduše, daje malo niže prinose, i što može da se gaji na svim područjima, pa i na suvim u toplim.
- Najotpornija je voćna vrsta i preporučio bih ga i početnicima i onima koji žele da usled klimatskih promena menjaju poljoprivredne kulture nekim drugim - kazao je Subotički. - U prvim godinama oko šipka ima više posla dok se ne razgrana i ne očisti od korova, a posle se između redova kosi i dva do tri puta prska plavim kamenom, gde je trošak za gorivo najveća stavka u održavanju plantaže organskog šipka.
U Novom Kneževcu na 50 hektara
U Srbiji se organski šipak gaji na oko 525 hektara, a u Autonomnoj pokrajini Vojvodini na 87 hektara, po popisu Ministarstva poljoprivrede.
Najveća plantaža organskog šipka u Vojvodini od 50 hektara nalazi se u Novom Kneževcu.
Fekete Karolj pionir u gajenju šipka u Srbiji izjavio je za Dnevnik da šipak iz godine u godinu daje sve veći prinos, ali da treba da se čeka na veći rod tri godine. - Što je plantaža starija to je bobica više, grane rastu i žbun se širi. Žbun šipka rod daje 50 godinaa, ali se svakih deset godina treba orezivati do zemlje.
Fekete očekuje da će ove godine imato oko četiri tone svežeg šipka po hektaru a osušenog oko 2,3 tone, što je bolji prinos za 20 odsto.
Celokuppan rod od oko stotinu tona će prodati u Nemačku čija industrija pravi raznovrsnea namirnice, od brašna do kaša za decu u pekmeza i džemova.
Subotički u gajenju ovog voća koristi subvencije Pokrajine i Republike, zahvaljujući kojima je kupio mehanizaciju, ne svu, i što prima i podsticaj za organsku proizvodnju, koji je znatno viši u odnosu na konvencionalnu biljnu proizvodnju jer iznosi 63.000 dinara po hektaru.
Zabranjeno je preuzimanje teksta ili dela teksta bez navođenja autora i naše medijske kuće, u vidu živog linka koji vodi ka originalnom sadržaju. Svako kršenje ovog pravila tretiraće se kao povreda autorskih prava.