PREVENTIVA SLABI, OTPORNOST RASTE Stručnjaci pozivaju da se upotrebi antibiotika u lečenju domaćih životinja pristupa odgovornije
Antibiotike u veterinarskoj i humanoj medicini treba koristiti samo kada je to neophodno, a to je kod bakterijskih infekcija potvrđenih dijagnostikom, u odgovarajućim dozama, trajanju i prema propisanim smernicama.
U nekim slučajevima u Srbiji antibiotici se koriste učestalije nego u zemljama EU zbog nedostatka lokalnih vodiča i slabije kontrole nad potrošnjom, rečeno je na četvrtoj međunarodnoj konferencija „Antimikrobna rezistencija – trenutno stanje i perspektive” , koja je u održana u organizaciji Departmana za veterinarsku medicinu Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.
U zemljama Evropske unije primena antibiotika u veterinarskoj medicini strogo je regulisana, a njihova upotreba u preventivne svrhe sve više se ograničava
Ipak, ohrabruje najava da će se i u Srbiji započeti sa implementacijom sistema za praćenje potrošnje antibiotika prema vrsti i kategoriji životinja, po uzoru na evropski model ESUAvet (eng. European Surveillance of Veterinary Antimicrobial Consumption by animal species and categories).
Takav sistem će omogućiti precizniji nadzor nad primenom antimikrobnih sredstava u veterinarskoj praksi, identifikaciju rizičnih tačaka i definisanje ciljanih mera za smanjenje nepotrebne upotrebe antibiotika.
– U zemljama Evropske unije primena antibiotika u veterinarskoj medicini strogo je regulisana, a njihova upotreba u preventivne svrhe sve više se ograničava. Uvođenje sistema kao što je ESUAvet, koji prati upotrebu antibiotika po vrstama i kategorijama životinja, omogućava detaljan uvid u potrošnju i otvara prostor za kontrolu i racionalizaciju terapije. Situacija u Srbiji i regionu zapadnog Balkana pokazuje brojne izazove. Iako su antibiotici efikasni i nezamenljivi lekovi, prekomerna i neodgovorna upotreba doprinosi razvoju otpornosti kod bakterija – istakla je za Dnevnik predsednica Naučnog odbora Međunarodne četvrte konferencije prof. dr Zorana Kovačević.
Stručnjaci iz 14 zemalja
Konferencija „Antimikrobna rezistencija – trenutno stanje i perspektive” okupila je više od 300 učesnika iz 14 zemalja, uključujući stručnjake iz oblasti humane i veterinarske medicine, mikrobiologije, farmacije i zaštite životne sredine. Tokom konferencije, kroz 81 naučni rad i pet naučno-stručnih radionica, razmatrane su najvažnije teme u vezi sa rastućim globalnim problemom antimikrobne rezistencije.
Posebna pažnja tokom konferencije bila je posvećena praktičnim aspektima – kada i kako propisivati antibiotike, kako tumačiti antibiograme, koje su alternative kao što su probiotici i fitoterapeutici, te kako bi biosigurnosne mere na farmama mogle da smanje potrebu za lečenjem i primenom antibiotika.
Diskutovano je i o novim izazovima, poput otpornosti gljivica, biofilm – formirajućih bakterija u hrani, kao i širenju antimikrobne rezistencije u životnoj sredini.